Zašto ne bi trebali ostati dugo budni?

Studija koja takve ljude naziva "noćnim pticama" otkrila je da tijela ljudi koji spadaju u ovu kategoriju imaju slabiju sposobnost sagorijevanja masnoća, odnosno, lakše talože masne naslage. S druge strane, oni koji se rano bude, češće koriste masti kao izvor energije i obično su fizički aktivniji tijekom dana.

Što sve to znači?

Istraživači kažu da noćne ptice mogu imati povećan rizik od dijabetesa tipa 2 i bolesti srca. Ali samo zato što više volite ostati budni do kasno u noć ne znači da je sigurno da ćete imati ove zdravstvene probleme.

Kako kaže glavni autor studije, Steven Malin, izvanredni profesor metabolizma i endokrinologije na Sveučilištu Rutgers, poznavanje preferencija spavanja važno je jer pomaže u donošenju odluka u vezi sa zdravim načinom života kako bi se promicalo smanjenje rizika od bolesti.

"Nadam se da ova otkrića daju fiziološko obrazloženje zašto ljudi mogu imati povećan rizik od bolesti", rekao je Malin za Health. "Zauzvrat, ljudi mogu poduzeti potrebne korake za bavljenje tjelesnom aktivnošću, jesti uravnoteženu prehranu tijekom dana izbjegavajući jesti kasno navečer i pokušati otići ranije u krevet kako bi se uskladili sa zadacima sljedećeg dana i osjećali najbolje", rekao je.

Što je kronotip i kako utječe na zdravlje?

Prethodno istraživanje pokazalo je da prirodna sklonost osobe da zaspi i probudi se u određeno vrijeme, što se naziva kronotipom, utječe na više aspekata nečijeg zdravlja od povećanog rizika od srčanih bolesti i psihijatrijskih poremećaja, do utjecaja na rizik od rane smrti.

Svi kronotipovi spadaju u spektar, a istraživanje sugerira da bi ih moglo biti do šest, a najčešći su ranoranioci i noćne ptice. Ranoranioci rano idu na spavanje i rano se bude. S druge strane, noćne ptice su ljudi koji više vole ostati aktivni i budni noću i spavati kasnije ujutro.

Ljudi imaju te različite kronotipove jer svačiji unutarnji sat ili cirkadijalni ritam funkcionira malo drugačije, objasnio je Thomas Kilkenny, direktor Instituta za medicinu spavanja pri Sveučilišnoj bolnici Staten Islanda, koji nije bio povezan sa studijom.

Cirkadijalni ritam radi na 24-satnom ciklusu i reguliran je svjetlom i tamom. Kada Sunčeva svjetlost uđe u oči, stimulira žlijezdu u obliku graška u mozgu koja se naziva pinealna žlijezda da zaustavi proizvodnju hormona sna koji se zove melatonin. Kad padne noć, melatonin se ponovno aktivira, potičući pospanost.

"Ako ste prirodno ranoranilac, vaš cirkadijalni ritam smanjuje melatonin mnogo ranije ujutro, što rezultira povećanom aktivnošću kad se probudite", objasnio je dr. Kilkenny. "Noćne ptice, međutim, imaju tjelesni sat koji luči melatonin mnogo kasnije navečer, što rezultira odgođenim spavanjem i tromim jutrima", dodao je.