Zašto naš mozak voli Instagram?

Vicotriju van Violence iz Berlina na Instagramu prati gotovo 200.000 ljudi koji gledaju njezine lijepe fotografije na plaži, na festivalima, u kući s psom. Ali pored fotografija s najviše lajkova često su tekstovi koji se ne uklapaju u savršeni svijet Instagrama: „Svatko ima faze kada mu je stvarno grozno, negativna iskustva, gubitak posla, rastanke, ali o tome jednostavno ne govorimo. Međutim, to je sasvim normalno"

Influenserica, čije je pravo ime Victoria Müller, redovno odlazi na psihoterapiju jer je prije nekoliko godina pala u depresiju. „Stalno visoka razina stresa, nikad kraja poslu - takozvani burn out - je fenomen s kojim se susrećemo u mnogim zanimanjima", kaže ona. Ali na Instagramu se direktna usporedba s drugima događa bez prestanka, ne samo po broju pratitelja i lajkova. „Drugi uvijek imaju zanimljiviju suradnju, bolji život... na svim mogućim poljima čovjek može biti gori od drugih", kaže van Violence.

Već neko vrijeme ona se bavi i važnim i ozbiljnijim temama kao što su zaštita klime, mržnja na internetu i mentalno zdravlje. Njeni foloweri su to dobro prihvatili. Ali najveći dio Instagrama i dalje je „savršeni nestvarni svijet". Fotošop i plastične operacije su dio svijeta influensera i korisnika. Svakodnevno platformu koristi više od 500 milijuna ljudi- to je otpirilike broj ljudi koji živi u Europskoj uniji.

Zašto nas ova platforma tako fascinira? Što se događa u našem mozgu kada je koristimo? „Mi smo društvena bića. Još u kamenom dobu bilo je lakše preživjeti u grupi", kaže Dar Meshi, neurolog s državnog sveučilišta Michigana. On je prvi na svijetu počeo korisnike društvenih medija proučavati uz pomoć magnetne rezonance MRT i to na Slobodnom sveučilištu u Berlinu.Kao hrana, piće, seks...

Skener mozga je pokazao koji dijelovi su aktivni kada nešto postavimo na mreže, kada lajkamo i kada se nešto naše lajka. Svaka od tih akcija na mreži izaziva reakciju u moždanom središtu za nagrade, takozvanom ventralnom striatumu. Taj dio mozga je inače aktivan kada se radi o jelu, piću, seksu, novcu - ili upotrebi droga.

Na društvenim mrežama je lako aktivirati ove male nagrade. Tijekom 24 sata se možemo povezati sa stotinama ili tisućama ljudi, a pritom čak ne moramo ni ustati iz stolice. Međutim, znanstvenik Dari Meshi ne smatra da se tu radi o ovisnosti. Za njega je ta riječ prejaka. Još, primjerice, nije zabilježen slučaj da je nekome oduzeto pravo na skrb o djetetu zbog pretjerane upotrebe socijalnih medija. No postoje studije i slučajevi kada su ljudi spavali lošije, imali lošije ocjene u školi ili čak izgubili posao jer nisu mogli izaći na kraj s nešto dužim odvajanjem od socijalnih medija.

Mit o dopaminu

Dopamin je transmiter u mozgu koji se često dovodi u vezu s društvenim mrežama. Eksperimenti s novcem pokazali su da se luči i kada se čovjek samo ponada uspjehu. Time znanstvenici objašnjavaju zašto ljudi nastavljaju visiti po automatima igara na sreću ili zašto stalno iznova provjeravamo svoje aplikacije.

Meshi na osnovu dosadašnjih istraživanja ne može potvrditi da su dopamin i korištenje društvenih medija povezani. Ali i on pretpostavlja kako nada da će centar za nagrađivanje u mozgu biti aktiviran čini društvene medije tako atraktivnim.

Naš moždani centar za nagrađivanje ne aktivira se samo kada dobijemo lajkove. Aktivan je i kada mi lajkamo druge slike ili jednostavno iz radoznalosti pogledamo šta rade naši prijatelji. Meshi to objašnjava činjenicom da nam je status u grupi vrlo važan i da želimo da nas drugi „vole".

Stalno uspoređivanje s drugima

Profesorica medijske etike Petra Grimm također se pita je li poriv da se međusobno uspoređujemo urođen ili je ipak kulturološki uvjetovan. Na platformama poput Instagrama stalno se međusobno uspoređujemo. „To postaje problematično kada uspoređivanje dovedi do osjećaja obezvrjeđivanja ili pak označavanja superiornosti", kaže ona.

Stalno uspoređivanje također može spriječiti mlade da otkriju tko su oni zapravo. „Kada pratim influensere kako bih se prema njima orijentirala, recimo, kada se pitam što bih trebala obući, što konzumirati i kako bi trebala živjeti, a istovremeno se trudim biti jedinstvena, teško se mogu koncentrirati na to što su zapravo moje iskrene želje."

Nova vizija svijeta društvenih medija

Tko bi onda trebao snositi odgovornost za mentalno zdravlje korisnika društvenih mreža? Takve platforme imaju interes da zadrže korisnike što je moguće duže na pametnim telefonima, jer tako zarađuju novac. One eksperimentiraju s ciljem da što više zaokupe pažnju korisnika..

Petra Grimm smatra dakle da su za to odgovorne internetske platforme. Ona pritom tvrdi da bi bilo naivno očekivati da one same nešto promijene i time ugroze svoj model poslovanja. No postoji i jedna drugačija vizija: „Morala bi postojati neka vrsta javno-pravne platforme koja bi štitila podatke, privatnost i mentalno zdravlje korisnika." Najbolje bi bilo kada bi ta platforma bila uspostavljena na europskoj razini.

„Ne može biti da nemoćno prepuštamo američkim kompanijama da nam određuju pravila", kaže ona i nada se da bi se za to mogli pridobiti influenseri koji bi bili aktivni na novoj platformi s jasnim pravilima.

A influenseri?

Victoria van Violence kaže da joj na Instagramu najviše smetaju nepouzdani algoritmi. Aplikacija se konstantno mijenja. „Frustrirajuće je kada novi algoritam ponovo dovede do toga da se ljudima uopće pokažu moje slike", kaže ona. Ova tridesetogodišnjakinja je sigurna da će se platforma ponovo promijeniti, a time i sam posao influensera. Na Facebooku danas gotovo niti jedan influenser nije toliko aktivan kao na Instagramu, kaže ona. „Pored toga, ljudi koji stvaraju sadržaj u profesionalnom okviru moraju biti transparentniji", traži Victoria van Violence govoreći o tome koliko je sadržaja na instagramu čista laž - fake.

Što je dobro za mene?

Grimm smatra da najveće mogućnosti za promjene postoje kod mladih: „Ogromna je potreba za preventivnim radom u školama", kaže ona. S jedne strane, nastavnici bi trebali objasniti strategije koncerna koji su vlasnici društvenih mreža. Učenici moraju imati više mogućnosti razgovarati o tome i razmjenjivati mišjenja o posljedicama koje na njih ostavlja korištenje društvenih medija. "Važno je da svako može pronaći svoju ravnotežu kako bi točno znao što je za njega dobro", kaže ona.

Van Violence, koja zbog posla dnevno na Instagramu provodi dva do šest sati, u danima kada se ne osjeća tako dobro svjesno izbjegava Instagram, a više je s obitelji i prijateljima. „Svjesna sam da sve to na internetu nije stvarno. Danas vam tisuće ljudi govore koliko ste sjajni, sutra se sve može promijeniti. Ako u stvarnom svijetu nemate stabilnu mrežu ljudi - nemate ništa." Ona stoga smatra da s honorarnim poslom radio-voditeljice ima bolju perspektivu.

Ni Grimm, ni Victoria van Violence, ni Dar Meshi ne ocrnjuju društvene medije. Oni su svjesni da je to jedinstven način povezivanja s drugim ljudima. „Mogu dobiti i dijeliti informacije na nekonvencionalan način i učiti od vrlo različitih ljudi", kaže van Violence i zaključuje: „Društveni mediji su mjesto koje možete sami osmisliti. Ako ljudi na mrežama koje prate čine da se čovjek osjeća loše, onda bi trebalo prestati pratiti ih."