Zašto jedemo iako zapravo nismo gladni?

Često imamo osjećaj gladi i jedemo više nego što bi trebali iako zapravo patimo od sasvim drugih problema.

Sposobnost razlikovanja između lažne i stvarne gladi može pomoći zdravlju i održanju željene tjelesne težine. Također, omogućuje prepoznavanje situacija u kojima organizam doista treba hranu od onih kad treba nešto sasvim drugo.

1. Glad zbog pogrešne prehrane

Simptomi u ovom slučaju uključuju želju za slatkim i glad neposredno nakon redovitog obroka. Ako ste upravo pojeli obilan ručak koji je sadržavao puno jednostavnih ugljikohidrata a malo vlakna, proteina i zdravih masti, zbog smanjenja razine šećera u krvi nastupa osjećaj gladi.

Utažiti ju se može zdravim međuobrokom (voće, lješnjaci, sir, salata, sendvič s tamnim kruhom), a dugoročno promjenom načina prehrane.

2. Emocionalna glad

Dosada, strah, anksioznost, stres ili samoća najčešći su izvori emocionalne gladi. Umjesto hrane, a pogotovo slatkiša, radije se odlučite na šetnju, slušanje glazbe, razgovora s prijateljem ili žvakanja kaugume od peperminta.

Ako se ne možete kontrolirati kod kuće, otiđite na sigurno mjesto poput gradske knjižnice, muzeja ili parka.

3. Glad zbog umora

Znanstvenici su dokazali da postoje dva hormona koja kontroliraju osjećaj gladi i sitosti - ghrelin i leptin. Prvi stimulira apetit, dok drugi šalje mozgu poruku da je tijelo primilo dovoljno hrane. Manjak sna uzrokuje smanjenje razine leptina i povećanje ghrelina što ima dvostruko negativan učinak na prehranu.

Dolazi do začaranog kruga jer unos dodatne hrane daje samo kratkoročan osjećaj sitosti, pa tijelo svaki put iznova želi novu hranu. Umjesto prežderavanja, odlučite se na 10-minutnu šetnju, šalicu zelenog čaja, kratak san, a ponekad pomaže i nekoliko dubokih udisaja svježeg zraka.

4. Glad koja je zapravo žeđ

Problem razlikovanja gladi i žeđi češći je nego što se može na prvi pogled učiniti. Stoga kad osjetite „glad", prvo popijte čašu vode kako bi saznali treba li vam uistinu hrana ili ste jednostavno dehidrirali.