Zagrebački studenti optimistični oko pronalaska posla

Iako mladi prednjače sa stopom nezaposlenosti od 30 posto, zagrebački studenti optimistični su kad je riječ o pronalasku posla jer misle da su odabrali dobro zanimanje, pokazalo je istraživanje Instituta za društvena istraživanja (IDI) provedeno prošle godine na uzorku od 325 studenata.

"Možemo reći da su naši ispitanici optimistični u pogledu pronalaska željenog posla jer gotovo dvije trećine smatra da će posao pronaći lako", rekla je sociologinja iz tog instituta Dunja Potočnik.

Najviše studenata koji misle da će lako pronaći posao to pripisuje dobrom položaju struke. Oko četvrtine ispitanika smatra da će im vlastiti trud pomoći, a neznatni broj smatra da će se to dogoditi zbog pozitivnih promjena u Hrvatskoj. Kao razloge teškog zapošljavanja, većinom navode loš položaj struke i visoku nezaposlenost u njoj, loše političko stanje, administrativne probleme i korupciju.

IDI je istraživanje o motivaciji zagrebačkih studenata za upis na određene fakultete i stajalištima o zapošljivosti proveo u sklopu projekta "Hrvatski studenti u europskom kontekstu".

Po rezultatima istraživanja, kad je riječ o motivaciji za upis studenata, prevladava ljubav prema određenoj struci i visoka zapošljivost, rekla je sociologinja. Sažimanjem pojedinačnih odgovora studenata po fakultetima dobivamo da su studenti Agronomskog fakulteta često neodlučni pri upisu iako su poslije zadovoljni izborom, a ekonomisti upisuju fakultet kao nastavak srednje škole ili zbog želje da nastave obiteljski posao.

Ispitani politolozi žele društveni ugled, a na studente prirodoslovnih i tehničkih područja uvelike su utjecali kvalitetni profesori ili su imali pravo izravnog upisa zbog podudarne srednje škole i ostvarenoga visokog prosjeka. Oni također često govore i o ljubavi prema znanosti i predmetu, slično kao i talijanisti, koji često govore o ljubavi prema umjetnosti i kulturi. No, i među njima i među filozofima često nalazimo one koji su odabrali filozofski fakultet zbog neuspjeha na prirodoslovnom području te zbog općenite želje za studiranjem, ističe Potočnik.

Po predviđanjima vezanim uz obrazovnu strukturu Hrvatske potrebnu za približavanje društvu znanja, do 2025. broj osoba koje nisu završile srednju školu trebao bi se smanjivati, a broj onih s izobrazbom višom od srednje škole znatno povećati. Poželjan je cilj barem 40 posto radno aktivnoga stanovništva sa završenim prvim ili drugim stupnjem (bachelor i master stupanj) visokih škola (920.000). Isto tako, broj doktora znanosti potrebno je povećati barem na dva posto radno aktivnoga stanovništva, s 5552 u 2001. na 46.000 u 2025. godini.

Potočnik ističe da na spomenute probleme upozorava i Vijeće Europe, koje ističe da je "velika mogućnost da Hrvatska zapne u relativnom siromaštvu, a nijedan drugi resurs osim ljudskoga kapitala ne može promijeniti tu situaciju".

Trendovi razvoja i zastupljenosti pojedinih znanstvenih područja u Hrvatskoj ne idu u prilog stremljenju Hrvatske prema društvu znanja. Naime, kako napominje sociologinja, po podacima o broju upisanih studenata po znanstvenim područjima vidljivo je da se često isticano povećanje od 82 posto u 15-godišnjem razdoblju dogodilo na račun razvoja društvenih i humanističkih znanosti, u kojima je rast u odnosu prema drugim područjima veći čak četiri do pet puta, a u biotehničkim znanostima broj studenata čak je smanjen za 24 posto. Navedeni trendovi, zaključuje, ne idu u prilog razvoju, pogotovo ako ciljamo na razvoj tehnologije i inovacija. (Hina/ metro-portal)