« Svijet
objavljeno prije 1 mjesec i 20 dana
WIKILEAKS

Wikileaks - 10 godina nakon otkrića

Objavljivanje preko 250.000 američkih diplomatskih poruka je prije 10 godina izazvalo globalni politički potres što je utemeljitelja Wikileaksa Juliana Assangea učinilo državnim neprijateljem broj 1 za SAD.

Julian Assange je neprijatelj br. 1
Julian Assange je neprijatelj br. 1 (Arhiva)
Više o

WikiLeaks

,

Julian Assange

Grom iz vedra neba je udario 28. studenog 2010. Pet vodećih zapadnih medija počelo je istodobno objavljivati tajne iz središta vašingtonske diplomacije. Njihov izvor podataka nalazio se među 251.287 uglavnom povjerljivih i tajnih dokumenata iz američkog Ministarstva vanjskih poslova koji nisu bacali baš pozitivno svjetlo na diplomaciju svjetske sile. Povjerljive diplomatske poruke, na engleskom "diplomatic cables", na raspolaganje je stavila internetska platforma Wikileaks. Nikada prije toliko povjerljivih podataka nije novinarima stajalo na raspolaganju.

Jedan od vodećih njemačkih medija, tjednik "Der Spiegel" koji je bio njemački partner Wikileaksa, je curenje informacija nazvao "katastrofom za američku diplomaciju". Iz tajnih dokumenata se moglo saznati mnogo neugodnih detalja poput informacije da su diplomati špijunirali djelatnike Ujedinjenih naroda, sve do glavnog tajnika, i sakupljali podatke poput putničkih navika pa sve do biometrijskih podataka. Iz ovih tajnih spisa se isto tako moglo saznati kako arapske države traže zračne napade na iranska nuklearna postrojenja, kako Peking gubi strpljenje sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Jong-unom pa sve do, ne baš ugodnih, komentara američkih diplomata o zemljama u kojima su na službi.

Kritika zbog curenja podataka

"Diplomatske poruke su za nas predstavljale vrhunac Wikileaksovih otkrića 2010.", kaže za DW Marcel Rosenbach, jedan od novinara Der Spiegla koji su radili na ovoj temi. Julian Assange je Wikileaks pokrenuo 2006. ali je postao poznat nakon puštanja diplomatskih poruka u javnost. Na početku su ovi materijali preko Wikileaksovih medijskih partnera bili puštani malo pomalo u javnost. No zbog jedne sigurnosne greške na jesen 2011. u javnost je dospio kompletni materijal bez cenzuriranih imena diplomata. To je izazvalo mnoge kritike na račun Wikileaksa.

Od tada je, iako to zapravo prvobitno nije bila namjera, tisuće novinara diljem svijeta dobilo uvid u tajnu komunikaciju najveće svjetske sile. "Materijal je još uvijek aktualan. Mi uvijek iznova u svakodnevnom istraživanju nailazimo na poveznice s Wikileaksom", kaže Rosenbach iz "Der Spiegla".  Zahvaljujući Wikileaksu se moglo vidjeti kako američki diplomati institucije Europske unije smatraju vrlo podložnima utjecaju izvana ili kako je Saudijska Arabija i dalje diljem svijeta najvažniji financijer islamističkog terorizma sa sunitskom pozadinom.

Iskra koja je zapalila Arapsko proljeće?

Otkrivanje podataka o korupciji tuniskog državnog vodstva se smatra i jednim od inicijalnih momenata pokretanje pobuna u Tunisu i ostatku arapskog svijeta poznatijim pod nazivom Arapsko proljeće.

Wikileaks je postavio i nove standarde u novinarskom radu, posebice što se tiče međunarodne novinarske suradnje. "To je primjer za novu vrstu odnosa prema materijalu koji je zanimljiv na globalnoj razini", kaže Rosenbach.

Wikileaks je promijenio i odnos prema informaciji kao takvoj. Sam Forsythe, stručnjak za tzv. informacijsko ratovanje pri Hesenskoj zakladi za istraživanje mira i sukoba (HSFK), smatra da je s Wikileaksom na međunarodnu scenu nastupio jedan akter koji može utjecati na međunarodne odnose i koji djeluje na strateškoj razini i to isključivo kroz novinarstvo. Posljedica toga je pooštrenje sukoba na informacijskoj razini. "Danas svatko zna da mora kontrolirati komunikacijske tokove i da mora sam aktivno proizvoditi te struje komunikacija koje dozvoljavaju kontrolu narativa", smatra Forsythe.

Whistleblower Chelsea Manning

No Wikileaks je samo platforma gdje su podaci bili objavljeni. Da su podaci dospjeli u javnost treba zahvaliti drugima. Chelsea Manning je 2010. (tada još kao Bradley Manning) služio u Američkoj vojsci u Iraku i imao je pristup bazama podataka Američke vlade. Manning je došao do saznanja da informacije o tome kako "prvi svijet iskorištava treći pripadaju javnosti a ne u neku tamnu prostoriju u Washingtonu u kojoj se nalazi server". "Svugdje gdje postoji neka američko diplomatsko predstavništvo imamo neki skandal", rekao je tada Manning i zaključio kako je važno da te informacije iziđu na svjetlo dana jer da "mogu nešto promijeniti".

Manning se povjerio jednom hackeru koji ga je međutim izdao. Manning je uhićen i pred jednim vojnim sudom osuđen na 35 godina zatvora. U međuvremenu je, nakon sedam godina provedenih u zatvoru, pušten na slobodu.

SAD protiv Juliana Assangea

Manning je vjerovao da će Hillary Clinton, tada ministrica vanjskih poslova, i brojni diplomati "dobiti srčani udar" jednog jutra kada otkriju tajne poruke u medijima. Clinton je već 29. studenog 2010. govorila o "napadu na međunarodnu zajednicu, saveze i partnerstva". Wikileaks, kojeg su američki političari nazivali terorističkom organizacijom, se našao na udaru: prekinuti su svi izvori financiranja, skinut je sa servera a bilo je i onih koji su tražili ubojstvo Juliana Assangea.

Američki političari su Wikileaks optuživali da ima "krvave ruke" zbog toga što su životi mnogih oporbenih političara i protivnika režima diljem svijeta zbog curenja informacija sada u opasnosti. No: "Ove tvrdnje se nisu pokazale točnima, to je i sam Pentagon potvrdio", kaže novinar Rosenbach.

Prije svega je Julian Assange osjetio na svojoj koži što to znači zamjeriti se Washingtonu. Nakon što je proglašen državnim neprijateljem broj 1, Assange se sedam godina skrivao u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu.Sada u jednom britanskom zatvoru čeka odluku o tomu hoće li biti izručen SAD-u gdje mu prijeti 175 godina zatvora. Odluka o izručenju trebala bi biti donesena početkom siječnja.

29.11.2020. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh