« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 10 mjeseci i 1 dan

Dogodilo se na današnji dan - 2. lipnja

Vandali opljačkali Rim, Marconi patentirao radio, stvorena Republika Italija, lansiran Mars Express, prva europska misija na drugi planet

Dogodilo se na današnji dan 2. lipnja
Dogodilo se na današnji dan 2. lipnja (Arhiva)
Više o

Justin Long

,

dogodilo se na današnji dan

,

2. lipnja

,

Slavko Batušić

,

Charlie Watts

,

Dennis Haysbert

,

Wentworth Miller

,

rođendani slavnih osoba

,

revija filmova

,

rođeni na današnji dan

,

rođeni 2. lipnja

,

2. 6.

Istočnogermanski Vandali, barbari koji prvotne korijene vuku iz područja između Labe i Visle, 455. godine opljačkali su Rim. Prve sukobe s Vandalima rimljani su vodili oko 271., a 330. car Konstantin dodijelio im je zemlju na desnoj obali Dunava. Vandalska plemena 406. su iz Panonije preko Galije koju su opustošili, krenuli u Španjolsku, a kasnije i u Afriku gdje su s Alanima uspostavili svoje kraljevstvo s centrom u zauzetoj Kartagi iz koje je njihova velika flota pustošila obale zapadnog i istočnog carstva. 455. godine Vandali su prodrli u Rim i pljačkali ga puna dva tjedna što je njihovo ime ucrtalo u povijest.

Prema legendi Vandale je u pomoć pozvala zapadnorimska carica Eudokija, kako bi se osvetila caru Petroniju Maksimu, jer ju je, nakon što joj je ubio muža cara Valentinijana III., prisilio da s njim sklopi brak. Druga priča kaže da je Vandale papa Leon I. uvjerio da se zadovolje pljačkom, a da grad i njegove stanovnike poštede pustošenja. Da li je papin utjecaj spasio Rim, još je predmet rasprave, no sigurno je da je Vandalima jedino plijen bio na pameti, a stanovnici grada su zaista bili u velikoj mjeri pošteđeni.

Talijanski inženjer i fizičar Guglielmo Marconi 1896. godine patentirao je svoj najnoviji izum za bežično primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti, odnosno radio. Prvi bežični prijenos Morseovog koda još 1878. izveo je David E. Hughes međutim, njegov rad nije ispunio zahtjeve u vezi poznavanja prirodnog principa ili procesa koji je predmet novog fenomena.

Guglielmo Marconi, jedan od pionira radiotelegrafije, ostvario je prvi prijenos radio valova preko Atlantskog oceana i 1909. dobio Nobelovu nagradu za taj doprinos znanosti, a kasnije je osnovao prvu tvrtku koja se bavila komercijalnom uporabom radio prijenosa. Marconi je do 1943. smatran izumiteljem radija no tada mu je američki Vrhovni sud oduzeo patentno pravo i dodijelio ga Nikoli Tesli koji se danas smatra službenim pronalazačem radija jer je prvi razvio i objasnio način proizvodnje radio frekvencija, princip usklađenih rezonantnih sklopova u predajnoj i prijamnoj anteni i javno predstavio principe radija i prijenos signala na velike daljine, a za taj pronalazak je 1897. dobio patent br. 645576 za uređaj opisan kao 'sustav za bežični prijenos podataka'.

Referendumom o monarhiji 1946. godine ukinuta je monarhija i stvorena Republika Italija. Nakon Drugog svjetskog rata talijansko gospodarstvo bilo je uništeno, društvo podijeljeno, a diljem zemlje vladala je opća ljutnja prema monarhiji koja je odobravala fašistički režim u prijašnjih dvadeset godina. Ljutnja je bila izražena i zbog sramote koja je Italiji nanesena kada su ju prvo okupirali Nijemci, a nakon kapitulacije i Saveznici. Čak i prije dolaska fašizma, na monarhiju se gledalo kao na neuspjeh u kojem je društvo ostalo podijeljeno između bogatog sjevera i siromašnog juga, naznake čega se jasno vide i danas.

Poslije pada fašizma ponovno je oživio talijanski republikanski pokret, a nakon abdikacije Viktora Emanuela III. 1946., njegov sin i novi kralj Umberto II. je pod prijetnjom građanskog rata bio prisiljen raspisati referendum o opstanku monarhije. Nakon referenduma na kojem je 54% glasača glasovalo za republiku, Italija je službeno prestala biti monarhija i proglašena republikom. Umberto II. je abdicirao, a kako bi nova republika bila sigurna od rojalističkih pretenzija na vlast, ulazak svim muškim članovima Savojske dinastije zabranjen je zakonom koji je povučen tek 2002.

Europska svemirska agencija (ESA) 2003. godine lansirala je letjelicu Mars Express, prvu europsku svemirsku misiju na drugi planet. Letjelica početne mase 1.223 kilograma je, nošena raketom Sojuz-Fregat, lansirana iz svemirskog centra Baikonur u Kazahstanu. Misija koja je trajala do 30. studenog 2005., na sebi je nosila sedam znanstvenih instrumenata te sondu Beagle 2 kojoj je cilj bio obaviti egzobiološke i geološke pokuse na površini, ali slijetanje je bilo neuspjelo i vrijedna sonda je izgubljena.

Drugi dio letjelice, Orbiter, nastavio je misiju koja se sastojala od visokorezolucijskog snimanja i mineraloškog mapiranja površine, radarskog istraživanja podpovršinskih slojeva u potrazi za permafrostom, precizno određivanje atmosferske strukture i kretanja, te studija o interakciji atmosfere i površine planeta. Tijekom više od 5.000 prijeđenih orbita kamere Mars Expressa konstantno su mapirale i snimale najvećom rezolucijom korištenom u istraživanju Marsa do danas, a Mars Express tim je prošle godine za svoj vrhunski rad nagrađen Sir Arthur Clarke Awardom za najbolji istraživački timski uspjeh.

Hrvatski književnik, publicist, povjesničar umjetnosti i redatelj Slavko Batušić, voditelj Arhiva i muzeja HNK, jedan od utemeljitelja i prvih voditelja zavoda za književnost i teatrologiju JAZU, profesor na Akademiji za kazališnu umjetnost, te autor brojnih pjesama, novela, romana, drama, kazališnih studija i putopisa po kojima je najpoznatiji, rođen je u Novskoj 1902. godine.

Engleski glazbenik Charlie Watts, bubnjar Rolling Stonesa poznat i kao The Wembley Whammer, koji se Jaggeru i ekipi pridružio1963. i od tada im drži ritam, a ima i solo glazbenu karijeru, rođen je 1941. godine u Londonu.

Američki glumac Dennis Haysbert, najpoznatiji po svom autoritativnom baritonu i ulogama u filmovima Goodbye Bafana, Jarhead, Heat i trilogiji Major League, te serijama Dallas, Now & Again, 24, The Unit i mnogim drugima, rođen je u San Mateu u Kaliforniji 1954. godine.

Američki glumac britanskog podrijetla Wentworth Miller, zapamćen po ulozi Michaela Scofielda u akcijskoj seriji Prison Break i pojavljivanju u još nakoliko televizijskih serija, te nastupima u filmovima Romeo & Juliet, Underworld i The Confession, rođen je 1972. godine u Chipping Nortonu.

Američki glumac Justin Long, poznat po ulogama u serijama kao što su Jeepers Creepers, Waiting..., Accepted, Dodgeball, Galaxy Quest, Herbie: Fully Loaded, Live Free or Die Hard, Alvin and the Chipmunks i televizijskim serijama Ed, Drag Me to Hell i drugima, rođen je u Fairfieldu u Connecticutu 1978. godine.

02.06.2023. 00:02:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    03.06.2022. 13:27
    Mars exspress radi i dalje
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh