WHO o klimatskim promjenama

Dakle, došli smo do toga - ekstremni vremenski uvjeti koji pogađaju Europu i središnju Aziju više nisu samo klimatski, nego i ozbiljan javnozdravstveni problem, upozorila je Pan-europska komisija za klimu i zdravlje u otvorenom pismu upućenom vladama i zdravstvenim vlastima 53 države članice europske regije Svjetske zdravstvene organizacije.

Rekordne vrućine i rast smrtnosti

Komisija navodi da europska regija bilježi sve češće, intenzivnije i smrtonosnije toplinske valove. Posljedice se često skrivaju u statistici pod uzrocima poput srčanih i moždanih udara ili respiratornih problema, no uzrok je, poručuju, jasan. Posebno su ugroženi stariji, osobe s invaliditetom, trudnice, mala djeca, vanjski radnici i oni koji žive u loše izoliranim stanovima.

Toplinska smrtnost u posljednja dva desetljeća porasla je 30 posto, a samo 2022. i 2023. godine u 35 europskih zemalja zabilježeno je više od 100 tisuća smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Lipanj 2025. bio je najtopliji ikad zabilježen u zapadnoj Europi, a dva jaka toplinska vala stigla su još prije vrhunca ljeta. Klimatske promjene, upozoravaju, šire i bolesti koje su nekad bile rijetke - slučajevi lokalno prenesenog denga virusa u EU/EEA porasli su 368 posto između 2022. i 2024.

Bolnice pod pritiskom

Toplinski valovi uzrokuju nagli rast prijema pacijenata, osobito s kardiovaskularnim, respiratornim i bubrežnim problemima. Pogođeno je i mentalno zdravlje - san je lošiji, raste anksioznost, a kognitivne funkcije slabe. Osobe s mentalnim bolestima posebno su ranjive jer neki lijekovi otežavaju regulaciju tjelesne temperature. Istodobno su i zdravstveni radnici izloženi iscrpljenosti i pregrijavanju, a sustavi hlađenja i informatička infrastruktura u bolnicama nerijetko otkazuju.

Komisija naglašava da planovi djelovanja u slučaju ekstremnih vrućina spašavaju živote te da ih treba hitno provesti, a ne tek za nekoliko godina.

Klimatska rješenja su i zdravstvena rješenja

Zagađenje zraka godišnje u europskoj regiji uzrokuje više od pola milijuna prijevremenih smrti, većinom zbog izgaranja fosilnih goriva. Smanjenje emisija znači čišći zrak i manje smrtnih slučajeva - globalno bi se moglo spasiti više od 5 milijuna života.

Povećanje zelenih površina u gradovima smanjuje izloženost vrućini, poboljšava mentalno zdravlje i smanjuje račune za energiju. Procjenjuje se da bi povećanje urbanog zelenila za 30 posto moglo smanjiti smrtnost od vrućine i do 40 posto.

Komisija poručuje da su ovakve mjere pametna ulaganja i poziva na redefiniranje ekonomskih pokazatelja uspjeha kako bi u središtu bili zdravlje, dobrobit, pravednost i održivost.

"Ne možemo outsourceati zdravlje - ni svoje ni zdravlje planeta. Oba su neprocjenjiva i oba su ugrožena", stoji u pismu koje potpisuje 14 članova Komisije, među kojima su bivši premijeri, ministri i vodeći međunarodni stručnjaci.