Vječni život - hoćemo li uskoro moći 'liječiti' starenje

Aubrey de Grey, biomedicinski gerontolog i glavni znanstvenik jedne fondacije posvećene istraživanju dugovječnosti, tvrdi da se prva osoba koja će doživjeti svoj 150. rođendan već rodila, a da će prva osoba koja će napuniti 1.000 godina vjerojatno biti 20 godina mlađa od ove prethodne. On je uvjeren da će još za njegova životnog vijeka liječnici imati sve alate koji su im potrebni da 'izliječe' starenje i da uklone bolesti koji dolaze s njim i na taj način produlje život gotovo do beskonačnosti.

 „Rekao bih da su šanse 50/50 da starenje dovedemo do, kako ja to zovem, odlučujuće razine medicinske kontrole unutar sljedećih 25 godina", kazao je de Grey u jednom intervjuu, a citira ga Reuters.

„A kad kažem odlučujuća razina ustvari mislim na identičan medicinski nadzor koji već imamo nad većinom zaraznih bolesti danas."

De Grey predviđa da ćemo u budućnosti ići liječniku na „redovito održavanje" koje će uključivati gensku terapiju, terapiju matičnim stanicama, imunološku stimulaciju i niz drugih naprednih medicinskih tehnika koje će nas držati u sjajnom stanju.

Što reći o de Greyu? Živi blizu Sveučilišta Cambridge pri kojem je doktorirao 2000. godine, a ujedno je i glavni znanstvenik i šef neprofitne fondacije iz kalifornije SENS (Strategies for Engineered Negligible Senescence) kojoj je su-osnivač (osnovana 2009. godine). Dakle, čovjek je stručnjak, ali njegove tvrdnje mnogima bi mogle biti previše. Zasad su reakcije stručne i laičke javnosti poprilično rezervirane.

Bilo kako bilo, de Grey starenje opisuje kako cjeloživotno nizanje različitih molekularnih i staničnih oštećenja u tijelu. Upravo na tome on temelji svoju teoriju: „Ideja je da se uključimo u ono što možete nazvati preventivnom gerijatrijom u sklopu koje periodično idete na reparaciju tih molekularnih i staničnih oštećenja prije nego dosegnu razinu koja je patogenska."

Međutim, koliko bismo daleko mogli ići kad bi to postalo stvarnost? Odgovor na to pitanje još uvijek nije jasan. Duljina ljudskog života će se sigurno povećati u budućnosti, ali kako i koliko još uvijek je predmet rasprava. Ipak, trend produljenja postoji. Svake godine ljudi žive tri mjeseca dulje, a to znači da bi na planetu do 2030. godine moglo živjeti i do milijun stogodišnjaka.

Do danas, osoba koja je najduže živjela a da je to evidentirano imala je 122 godine i preminula je u Japanu u kojem je, usput rečeno, 2010. godine bilo čak oko 44.000 stogodišnjaka.

Kao najveći problem produljenju ljudskog vijeka skeptici vide u epidemiji pretilosti koja je zavladala svijetom, počevši od razvijenih zemalja pa do onih sasvim nerazvijenih.

Iako se de Greyeve ideje čine nategnutima, potrebno je reći i ovo - 2005. godine MIT (Massachusetts Institute of Technology) je ponudio 20.000 američkih dolara bilo kojem molekularnom biologu koji dokaže da je de Greyeva SENS teorija „toliko pogrešna da nije vrijedna stručne rasprave". Do danas se nitko nije javio s dokazima.  

Na kraju, je li mogućnost da živimo stotinama godina privlačna baš svima? Sigurno ima onih koji čitavu stvar povezuju sa slikom generacija i generacija starih i slabih ljudi i društvima koja se s time neće znati nositi. Međutim, de Grey je kazao kako to nije ono za što se on bori. On ne namjerava održati ljude živima a u lošem zdravstvenom stanju. On želi spriječiti bolesti koje su povezane sa starenjem. Dug život će biti pozitivna nuspojava procesa osiguravanja sjajnog zdravlja. Terapije matičnim stanicama u tom kontekstu najviše obećavaju. Druga stvar je sprječavanje kardiovaskularnih bolesti koje su danas najveći ubojice ljudi. De Grey tvrdi kako su one rezultat nakupljanja molekularnog otpada koji se stvara u metaboličkim procesima u tijelu. Taj otpad zagušuje stanice zbog čega na kraju one ne mogu funkcionirati. De Grey tvrdi da je rješenje za taj problem treba tražiti u enzimima koji će djelovati kao „smećari" i čistači stanica.

Bez obzira na sve, čak i sam de Grey nema hrabrosti izravno predvidjeti koliko dugo  bi ljudi zaista mogli živjeti, ali dodaje da će znanstvenici sa svakim napretkom u produljenju života kupiti vrijeme za pronalaženje i postizanje još boljih rješenja. Drugim riječima, prvi čovjek koji će napuniti 1.000 godina rodit će se oko 20 godina nakon čovjeka koji će prvi napuniti 150 godina, a ovaj zadnji se već rodio. Živi bili pa vidjeli.