Većina građana podržava neki oblik školovanja od kuće
Otprilike četvrtina ispitanika (26%) smatra kako Hrvatskoj nije potreban uređen sustav osnovnoškolskog obrazovanja kod kuće
Za razliku od većine zemalja EU, u Hrvatskoj još uvijek sustav obrazovanja od kuće nije reguliran zakonom, već je provođenje nastave u obiteljskom domu, na daljinu ili u zdravstvenoj ustanovi osigurano samo u slučaju kroničnih bolesti i, kao što trenutno svjedočimo, tijekom izvanrednih situacija poput epidemija.
EduCentar je istraživanjem, u kojem je sudjelovalo više od 200 ispitanika, doznao smatramo li da je online nastava dobra opcija koja nedostaje Hrvatskoj, nužno zlo ili promašen model obrazovanja.
Mišljenja su podijeljena
Otprilike četvrtina ispitanika (26%) smatra kako Hrvatskoj nije potreban uređen sustav osnovnoškolskog obrazovanja kod kuće.
Podjednak broj ljudi (25%) vjeruje kako bi roditelji trebali imati potpunu slobodu u odlučivanju o modelu školovanja njihove djece, pa tako i mogućem školovanju na daljinu, dok 28% anketiranih dijeli stav da bi školovanje kod kuće trebalo biti omogućeno usporedno s nastavom u obrazovnim ustanovama. U takvom načinu školovanja, napominju ispitanici, đaci uče kod kuće, ali prate školski kurikulum te polažu školske testove.
Petina ispitanika (19%) smatra kako je školovanje kod kuće dobra opcija samo u izvanrednim situacijama, poput trenutne.
Ispitanici s djecom, i to onom mlađom, najveći su protivnici homeschoolinga
Osobe bez djece u većoj mjeri zagovaraju sustav homeschoolinga odnosno potpune slobode roditelja u obrazovanju svoje djece (33%, naprema 21% ispitanika s djecom).
S druge strane, ispitanici koji imaju djecu nešto češće ne podržavaju nikakve opcije školovanja kod kuće (28%) u usporedbi s onima bez djece (21%).
Također, roditelji s mlađom školskom djecom (do 4. razreda) snažnije se protive ideji školovanja kod kuće, nego ispitanici sa starijom školskom djecom (5. razred na dalje).
Prema istraživanju, većina ljudi je o školovanju od doma kuće počela razmišljati tek u vrijeme proljetnog lockdowna. Prije toga, čak 58% ispitanika nikada nije razmišljalo o školovanju kod kuće. Zanimljivo, nakon što su prethodnih mjeseci zajedno s djecom iskusili takav oblik obrazovanja, većina ispitanika ističe kako se njihovo mišljenje o obrazovanju na daljinu promijenilo, i to na način da ga sada više podržavaju nego prije.
Škole trebaju ostati otvorene što duže
Bez obzira što smatraju kako bi roditelji trebali moći birati sustav školovanja za svoje dijete, ispitanici ističu kako bi škole u ovoj epidemiološkoj situaciji trebale ostati otvorene što je duže moguće (47%).
Trećina ispitanika (34%) bi ipak u trenutnoj situaciji odabrala školovanje kod kuće, a za tu opciju su nešto otvoreniji roditelji starije školske djece (41%).
Sukladno tome, roditelji čija djeca pohađaju niže razrede se nadaju da će škole svoja vrata držati otvorenima što duže, odnosno dokle god epidemiološka situacija to bude dozvoljavala.
Školovanje kod kuće ima svojih prednosti, ali i mana
Kao glavne prednosti školovanja kod kuće ispitanici su naveli naglasak na željena područja obrazovanja i izostanak nepotrebnog gradiva (48%) te prilagođavanje specifičnostima djeteta (47%). Također, 43% ispitanika izjavilo je kako je to potencijalno dobro rješenje za zabačenija mjesta i naselja s malo učenika, a 41% anketiranih smatra da takav oblik obrazovanja omogućuje provođenje više vremena s djecom.
Svaka treća osoba misli kako je trenutni sustav obrazovanja loš i kako bi djeca dobila bolju izobrazbu doma, a neki roditelji su navodili i to da pri školovanju kod kuće nama maltretiranja od strane vršnjaka i profesora.
Glavni nedostatak školovanja kod kuće je nedostatak socijalizacije s vršnjacima (82%) i činjenica da mnogi roditelji nisu sami dovoljno školovani da bi mogli kvalitetno podučavati djecu (71%).
Dio ispitanika vjeruje kako školovanje kod kuće djetetu uskraćuje mogućnosti kod kuće dijete upoznavanja 'stvarnog svijeta', odnosno kako se zbog poslovnih obaveza roditelji ne mogu posvetiti djeci u potrebnoj mjeri, a svaka druga osoba misli kako bi djeci nedostajao osjećaj pripadnosti vršnjačkoj skupini.
Novi komentar