Uskoro ćemo moći resetirati vlastiti tjelesni sat

Znanstvenici su upotrijebili eksperimentalne lijekove na kojima radi farmaceutska kompanija radi Pfizer kojima je svrha resetirati tjelesni sat miševa u laboratorijskim uvjetima. Tvrde da njihov rad može dati novi uvid u rješavanje niza poremećaja karakterističnih za ljude, od desinkronizacije, odnosno sindroma nagle promjene vremenskih zona ('jet lag') do bipolarnih poremećaja. Lijekovi još nisu dostupni u obliku pogodnom za ljude i vjerojatno će proći solidan niz godina dok dođu u tu fazu. Bilo kako bilo, djeluju na principu mijenjanja djelovanja specifičnog enzima koji ureduje brzinom tjelesnog sata.

>> Otkrivene "vremenske" stanice koje nas drže budnima

Prema izjavama stručnjaka, ovi lijekovi bi nam mogli biti korisni u smislu da će moći vratiti ljudske tjelesne ritmove u normalu - na primjer, kad nam tjelesni sat ne 'kuca' pravilno zbog promjene vremenskih zona ili promjena radnih smjena. Ili pak kad smo u stanju depresije. A vjeruje se kako bi imali i određene implikacije u metaboličkom smislu kod problema poput pretilosti.

„Otkrili smo da možemo kontrolirati jednu od ključnih molekula koje su povezane s određivanjem brzine kojom  (tjelesni) sat kuca i na taj način ga ubaciti u sasvim novi ritam", rekao je Andrew Loudon sa Sveučilišta Manchester iz Velike Britanije koji je radio na istraživanju. Čitav projekt proveden je u suradnji sa stručnjacima iz MRC-a, odnosno Vijeća za medicinska istraživanja (Medical Research Council) i iz Pfizera. Bit je u tome da, ako imamo ljude kojima je na neki način poremećen tjelesni ritam ili sat, moći ćemo ga resetirati. Cirkadijski ritam, poznatiji kao tjelesni sat, uvjetuje kompletnu ritmičnost gotovo svih živih bića - od spavanja kod sisavaca do cvjetanja kod biljaka.Svjetlost, izmjena noći i dana važni su za resetiranje tog sata, a sve precizne prilagodbe u tom kontekstu određene su zahvaljujući nekolicini enzima, uključujući i kazein kineaze 1, odnosno CK-1.

Loudonov tim stručnjaka otkrio je da spomenuti eksperimentalni lijekovi, koji inhibiraju ili usporavaju CK-1, omogućuju, u ovom slučaju konkretno miševima da vrate sat na početak i u normalan ritam u slučaju da im je taj ritam poremećen. Većina nas vrlo dobro zna što je jet lag i kakav je ustvari osjećaj vremenske dezorijentiranosti. Međutim, kako napominje Michel Goedert s MRC-a, manje razumijemo kako fenomen tjelesnog sata utječe na ljude s mentalnim problemima. „Ako daljnja istraživanja kod ljudi potvrde ono što je ovo istraživanje dokazalo kod miševa, to bi eventualno moglo voditi do nekih sasvim novih pristupa u liječenju mentalnih bolesti", dodao je Goedert.

Rezultati istraživanja o CK-1, odnosno PF4800567 i PF670462 (objavljeni su PNAS-u (Proceeedings of the National Academy of Sciences). Među stručnjacima je bio i Travis Wager iz Pfizera. On je za Reuters rekao kako tvrtke ima veliku želju razviti CK-1 inhibitore za testiranje na ljudima i da trenutno traži lijek koji je najbolji kandidat za to. Prema njegovom mišljenju, potrebne su najmanje tri godine da bi se došlo do polovice puta prema kliničkim testiranjima na ljudima nakon čega bi trebalo proći još nekoliko godina prije neg bilo kakav službeni lijek dođe na tržište.