U SAD-u obilježen Dan Martina Luthera Kinga

U Sjedinjenim Državama u ponedjeljak je nizom prigodnih skupova obilježen Dan Martina Luthera Kinga, baptističkog pastora i vođe pokreta za građanska prava crnaca te dobitnika Nobelove nagrade za mir, koji je 1968. ubijen u atentatu u Memphisu.

Predsjednik Barack Obama u ponedjeljak je dijelio obroke beskućnicima i siromasima u javnoj kuhinji u Washingtonu, a drugi najviši dužnosnici administracije također su sudjelovali u akcijama služenja zajednici koje su tradicionalne na ovaj nacionalni blagdan.

"Dr. King je posvetio život promicanju socijalne pravde i jednakih mogućnosti za sve. No, više od 40 godina nakon njegove smrti, još uvijek ima puno posla za obaviti. Kroz služenje, mi odajemo počast njegovu naslijeđu, pomažući susjedima, jačajući zajednicu i zajedno se suočavajući s izazovima", rekao je Obama u priopćenju Bijele kuće.

Nakon podjele obroka u javnoj kuhinji, Obama je posjetio operativni centar Crvenog križa za pomoć žrtvama katastrofalnog potresa na Haitiju, potom je u Bijeloj kući primio skupinu starijih građana afričko-američkog podrijetla i njihove unuke na razgovoru o pokretu za građanska prava crnca a navečer treba govoriti na skupu u povodu Dana Martina Luthera Kinga u washingtonskom Kennedy centru.

I have a dream

Američki predsjednik Ronald Reagan je 1983. uveo Dan Martina Luthera Kinga kao savezni blagdan u počast Kingova života, a predsjednik Bill Clinton potpisao je zakon kojim je blagdan službeno ustanovljen kao "Kingov dan službe".

U dobi od 33 godine, Marthin Luther King je tražio od predsjednika Johna Kennedya ukidanje rasne segregacije i diskriminacije u SAD-u, s 34 je naelektrizirao zemlju svojim glasovitim govorom "I Have a Dream". S 35 dobio je Nobelovu nagradu za mir, a s 39 godina je ubijen, no ostavio je naslijeđe nade i nadahnuća koje se nastavlja i danas.

U njegovoj Atlanti, vjernici su se prisjetili pastora Martina Luthera Kinga na posebnoj svečanosti u Baptističkoj crkvi Ebenezer, gdje je propovijedao od 1960. do 1968. U Montgomeryu, u Alabami, održan je mimohod u spomen na prosvjede protiv segregacije koje je King vodio 50-ih godina.

"Amerika i danas ima duboke probleme s rasizmom, čak i pod administracijom svog prvog predsjednika afričko-američkog podrijetla", ocijenio je The Washington Post. List istodobno ističe kako je Amerika u proteklih 50 godina prošla svojevrsno "obraćenje", kada je riječ o rasnim odnosima.

Kao primjer, podsjeća se da su prije 50 godina preko rijeke Potomac u Washingtonu, crnačka djeca u saveznoj državi Virginiji vožena autobusima daleko od svojih četvrti kako bi se održao sustav segregacije u školama. Crnci u Virginiji su obeshrabrivani od glasovanja, međurasni brakovi su bili zabranjeni, u restoranima su crnački gosti mogli naručiti hranu samo "za van". (hina/metro-portal)