U kakvim stanovima živimo?

Pandemija je otkrila jednu stvar o kojoj obično ne mislimo - veličinu stanova koja, recimo u Hrvatskoj, u velikom dijelu nije adekvatna za populaciju koja živi u njima.

Naime, u Europskoj uniji 15,5 posto stanovnika živi u skučenim stanovima što je, kako je u utorak priopćio Njemački ured za statistiku u Wiesbadenu, osobito problematično sada, za vrijeme posebnih mjera uvedenih zbog zaraze koronavirusom.

"Ostanak kod kuće ne pada uvijek lako, a to se posebice odnosi za one građane koji žive u prenapučenim stanovima", stoji u priopćenju Njemačkog ureda za statistiku.

Prema najnovijim podacima, preko šest milijuna građana Njemačke, što je 7,4 posto u ukupnom broju stanovnika, živi u premalim stanovima. Pritom se, prema definiciji, radi o stanovima koji raspolažu s malo prostorija u odnosi na broj ljudi koji u njima žive.

Kao prenapučeni slove oni stanovi u kojima, primjerice, u jednoj sobi živi troje ili više djece, ako roditelji spavaju u dnevnoj sobi ili ako brat i sestra u tinejdžerskom uzrastu moraju dijeliti sobu.

Pritom se navodi da češće u skučenim uvjetima žive građani Njemačke stranog porijekla, kao i stanovnici koji žive u većim gradovima.

Statistički ured u Wiesbadenu međutim istodobno ukazuje na to da se Njemačka, sa svojih 7,4 posto građana koji žive u skučenim stambenim okolnostima, nalazi među zemljama Europske unije s najpovoljnijim uvjetima stanovanja.

Prema prosjeku Europske unije 15,5 posto stanovnika živi u skučenim stanovima. Hrvatska se, s 39,3 posto stanovništva koje živi u premalim stanovima, nalazi na samom vrhu. Još više građana živi u skučenim prostorima samo u Rumunjskoj (46,3%) i Bugarskoj (41,6%), priopćava ured u Wiesbadenu pozivajući se na podatke središnjeg statističkog ureda EU-a Eurostat.