U Hrvatskoj i dalje problem korupcija i birokracija

Analiziraju postignuća zemalja koje su nakon 2004. primljene u Europsku uniju njemačke novine „Welt am Sonntag" (WamS) tvrde da su neke od tih zemalja na nekim područjima sustigle, a na nekima čak i „prestigle stare članice EU-a kao što je Njemačka". Za Poljsku se kaže da njezino gospodarstvo dinamično raste te da je u testovima obrazovanja (PISA) Poljska redovito među prvih deset. Za Mađarsku WamS kaže da ju stručnjaci nazivaju „prvom autokracijom EU-a", ali da to ne odvraća njemačka poduzeća od investiranja u tu zemlju. O Sloveniji pak piše da se „u većini ključnih područja u usporedbi s drugim članicama EU-a nalazi na vrhu, često i ispred Njemačke".

Za Hrvatsku se kaže da su brojni Hrvati ovu godinu započeli s osjećajem da su punopravni članovi EU-a: „Uveden je euro kao nacionalna valuta i Hrvatska je pristupila Šengenskom području. Ova zemlja se ističe dobrom unutarnjom sigurnošću i razvila se u jako stanište IT-sektora. Gospodarski Hrvatska profitira od članstva u Europskoj uniji. Unatoč tomu ona je još uvijek jedna od najsiromašnijih zemalja EU-a. Politički Hrvatska vrijedi kao stabilna, iako su odnosi s nekim susjednim zemljama napeti zbog prošlosti bogate konfliktima. Stari teret nacionalizma, među ostalim, određuje i danas hrvatsku politiku. Problem ostaje korupcija, kao i birokracija", navodi WamS.

Za baltičke zemlje se navodi da prednjače u digitalizaciji, osobito Estonija, te da to privlači strane investitore. Uz to se navodi da je u baltičkim zemljama vrlo jednostavno osnovati poduzeće.

Što se tiče Rumunjske, podsjeća se da je ta zemlja između 2000. i 2019. BDP po glavi stanovnika povećala za 225 posto, ali se dodaje da je njezin gospodarski učinak i dalje među najslabijima u Europskoj uniji. Uz to se navodi da nazaduje s obzirom na obrazovanje, jer je na posljednjem PISA-testu (2018.) ocijenjena lošije nego ikad ranije. Također se navodi da nijednu drugu članicu EU-a njezini građani ne doživljavaju tako korumpiranom kao Rumunjsku.

Za Slovačku se kaže da veliku ulogu igraju strane izravne investicije, ali da je njezino gospodarstvo previše ovisno o jednoj grani, naime autoindustriji. Za Češku se napominje da je zahvaljujući jakoj industrijskoj tradiciji brzo sustigla vodeće članice EU-a te da je danas važan trgovinski partner Njemačkoj, ne samo zbog autoindustrije. O Bugarskoj piše da na brojnim područjima prolazi lošije od drugih članica EU-a, da u provjeri obrazovanja PISA zauzima zadnje mjesto te da je najsiromašnija članica Europske unije.

Maltu i Cipar analiza WamS-a ne spominje.