« Svijet
objavljeno prije 2 mjeseca i 16 dana
EHHH...

Trebaju li djeca učiti o politici u školi?

Mnogi mladi u Njemačkoj nemaju pojma o politici, pa čak ne znaju ni koje su stranke trenutačno na vlasti. Možda nije ni čudo, obzirom da se o politici vrlo malo uči u školi. Treba li nešto poduzeti?

Ima li politika mjesta u udžbenicima
Ima li politika mjesta u udžbenicima (Shutterstock)
Više o

djeca

,

škola

,

politika

Louisa je spojila dva lista papira kako bi imala dovoljno mjesta za skicu sa svim zaraćenim stranama u Siriji. Tko se bori protiv koga i zašto? Koju ulogu igra Rusija, a koju SAD i Iran? Rat u Siriji je tema jednog testa koji ova 17-godišnjakinja piše u okviru školskog predmeta politika.

Radi se o odnosima snaga u svijetu. Louisa mora naučiti pojmove koje nikada ranije nije čula. Recimo, „rat preko posrednika" i „svjetski policajac", kako su desetljećima nazivali SAD, prije nego što je došao Donald Trump sa svojom parolom „America first" (Amerika na prvom mjestu). Ova učenica je oduševljena gradivom jer se radi o aktualnim događajima. „Da nisam kao izborni predmet uzela politiku, sve to ne bih znala", kaže gimnazijalka. 

Politika nije obvezan predmet

Koliko djeca i mladi uče o politici u Njemačkoj ovisi o tome gdje idu u školu. Svaka od 16 saveznih zemalja o školskom sustavu odlučuje samostalno. U Bavarskoj je politika kao samostalni predmet s udjelom oko 0,52 posto najmanje zastupljena u nastavnom programu, a najviše u Hessenu sa 4,38 posto, rezultat je studije Sveučilišta Bielefeld. Razlike postoje i u dobi u kojoj se učenici susreću s tim predmetom: on je negdje na rasporedu tek od 10. razreda, a negdje već nakon petog.

U mnogim školama je političko obrazovanje jednostavno dio nastave povijesti. Kada je na redu antičko doba, uči se o počecima demokracije. „Sve do pred kraj školovanja učenici nemaju puno dodira s aktualnim društveno-političkim problemima i događajima", kaže jedan učitelj koji predaje na jednoj gimnaziji u Berlinu. Po želji ravnatelja te gimnazije ne smijemo navoditi njegovo pravo ime, pa ćemo ga zvati Martin Müller. Naime, političko obrazovanje trenutačno jako uzbuđuje duhove.

On kaže da je zastrašujuće koliko malo učenici čak i u dobi od 17 ili 18 godina znaju o aktualnoj politici. Kada je u jednom od dva posljednja razreda gimnazije pitao koje su vladajuće stranke, većina učenika je znala za CDU, ali ne i tko je njegov koalicijski partner.

"Svijet je danas u neredu"

57-godišnja Parwin Mani, majka tri sina, priča da kao učenica nije imala pojma o politici. „Ali to su bila druga vremena", kaže i dodaje da je danas „svijet u neredu", da posvuda sve češće populisti žele doći na vlast: „Naša djeca trebaju političke temelje. Ona moraju znati što se događa kako bi si pravovremeno mogla stvoriti jasno mišljenje."

Njezin sin Julian nije imao politiku kao predmet u školi. Na pitanje tko je na vlasti u Njemačkoj, on navodi stranku Zeleni i vidljivo mu je neugodno kada čuje da je dao krivi odgovor. On bi to vrlo rado znao, kaže, ali u njegovom rasporedu sati nema mjesta za politiku. „To bi trebalo biti obvezujuće", smatra Julian.

Smije li učitelj reći što misli?

Kada učitelj Müller u nastavi predaje o političkim strankama, učenici moraju analizirati stranačke programe i kritički diskutirati. „Kod AfD-a nalaze točke koje su suprotne demokratskim načelima, recimo zajamčenoj ravnopravnosti svih ljudi", priča. „Ili nalaze diskriminirajuće točke, koje u stvari nisu u skladu s našom demokracijom."

Smiju li učitelji izraziti svoje mišljenje? „Kako bih mogao vjerodostojno predavati o stvaranju vlastitog mišljenja, ako bi mi bilo zabranjeno da i sam iznesem svoje stajalište?", pita Müller. I odgovara: „Naravno da smijem, moram biti autentičan." Ali istodobno ističe da svoje mišljenje ne smije proglasiti jedinim mjerodavnim i indoktrinirati učenike.

Učitelji poput Müllera se ne sviđaju desno populističkoj Alternativi za Njemačku (AfD). Ona tvrdi da je nastava politike lijevo orijentirana. AfD na Internetu poziva učenike i roditelje da prijave učitelje i profesore koji na nastavi izriču politička stajališta. To je „lov na vještice", smatra Martin Müller. No taj AfD-ov poziv je stvorio negativno raspoloženje. Zato škola u kojoj Müller predaje želi ostati anonimna.

Podrška politike

Situacija je u stvari jasna. Konferencija ministara kulture propisuje: „Ako učenici u diskusiji izraze stajališta koja nisu u skladu sa slobodarsko-demokratskim poretkom i ljudskim pravima, učitelji to ni u kom slučaju ne smiju ostaviti bez komentara i reakcije."

U Berlinu su učenici, roditelji i učitelji prosvjedovali devet godina kako bi se politika kao predmet uvela već u nastavu od sedmog do desetog razreda. Napokon im je odobren jedan školski sat tjedno. Pored toga, političko obrazovanje bi trebalo biti tema i u drugim predmetima.

No za to mnogi učitelji nisu obrazovani. U jednoj studiji zaklade Bertelsmann samo 16 posto učitelja je navelo da se za vrijeme studija intenzivno pozabavilo demokracijom kao temom. 95 posto učitelja smatra da je demokracija u školskoj nastavi niže rangirana tema.

Louisa to smatra pogrešnim. Ona je sretna što je kao izborni predmet odabrala politiku, mada mora puno učiti. „Umjetnost bi bila jednostavnija, ali ne i tako zanimljiva", kaže sa smiješkom.

Piše: Sabine Kinkartz/DW
05.02.2019. 08:00:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh