Tko je Jorge Mario Bergoglio, papa Franjo

Jorge Mario Bergoglio, nadbiskup Buenos Airesa rođen je u Buenos Airesu 17. prosinca 1936. godine kao jedno od petero djece talijanskog imigranta, radnika na željeznici Maria Jose Bergoglia i njegove supruge Regine Marie Sivori.

Zanimljivost iz mladih dana novoga pape je da je prvo magistrirao kemiju, a nakon toga se pridružio Družbi Isusovoj i započeo teološke studije. Relativno brz uspon u hijerarhiji kako isusovačkog reda tako i Katoličke crkve navodno duguje svojoj posvećenosti radu sa siromašnima i ugledu koji je stjecao kao svećenik.

Već je napisano da je novi papa izuzetno skroman i da mu odabrano ime Franjo izuzetno dobro pristaje, jer u Vatikanu ne živi u biskupskim palačama nego u skromnom stančiću, iz kojeg na posao ide pješke ili autobusom, a obroke sprema sam.

U konklavama je bio i 2005. godine kada je izabran Benedikt XVI, a kuloari već godinama tvrde da je bio u mrtvoj utrci s Ratzingerom.

Najveći dio svoje karijere papa Franjo I proveo je u Argentini, modernizirajući Katoličku crkvu u toj ogromnoj zemlji koja je bila na glasu kao jedna od najkonzervativnijih u Latinskoj Americi. 

Ipak, njegov je svjetonazor vrlo konzervativan, pa unatoč svom utjecaju nije uspio u snažnoj kampanji koju je vodio protiv legalizacije istospolnih brakova, promocije umjetne oplodnje i kontracepcije. 

Kao svaki Argentinac, voli nogomet, a klub za koji navija je San Lorenzo, čije igrače inače zovu "sveci". Osim toga, vrijedi znati da mu je zbog infekcije u mladosti izvađeno jedano plućno krilo, pa se kreće malo usporeno.

Prošle je godine, možda i osjećajući da stiže njegovo vrijeme, javno kritizirao crkvene dužnosnike zbog licemjerja, podsjećajući ih da je Isus blagovao s prostitutkama i liječio gubavce i zamjerajući što ne žele krstiti djecu samohranih majki. Najveću gestu napravio je 2001. godine kad je posjetio jednu bolnicu i tamo prao i ljubio noge dvanaestorici pacijenata oboljelih od AIDS-a.

Kritičari mu spočitavaju da se nije suprotstavljao vojnoj hunti u Argentini, no ipak je dospio na Petrovo mjesto kao prvi papa iz Latinske Amerike i prvi papa isusovac. 

Ovakav papa mogao bi vratiti narod u crkve, jer je jedan od njegovih suradnika nekoliko puta izjavljivao da mu je cilj poslati 400 tisuća svećenika na ulice da obraćaju ljude i vraćaju ih crkvi. 

Hoće li se, za razliku od Ivana Pavla I, uspjeti odhrvati moćnoj vatikanskoj Kuriji, pokazat će vrijeme, no nema sumnje da će pokušati napraviti neke radikalne promjene.