« Svijet
objavljeno prije 8 godina
STVARNOST

Terorist kao zanimanje?

Sumnja da napadač iz Istanbula potječe iz središnje Azije ponovo je skrenula pozornost na tu regiju. Riječ je o području u kojem je već odavno aktivna Islamska država

ISIL izranja na neočekivanim mjestima
ISIL izranja na neočekivanim mjestima (Shutterstock)
Više o

terorizam

,

terorist

,

ISIL

,

Islamska država

Još nije jasno iz koje zemlje potječe počinitelj napada u Istanbulu. Turske vlasti navodno su ga identificirale, no njegovo državljanstvo nije poznato ni skoro tjedan dana nakon napada u novogodišnjoj noći. Turski mediji su najprije javili da je muškarac, koji je pobjegao nakon što je u jednom noćnom klubu ubio 39 osoba, Kirgiz ili Uzbekistanac. Potpredsjednik turske Vlade Veysi Kaynak izjavio je ovoga tjedna u jednom intervjuu da je osumnjičenik „vjerojatno Ujgur". Većina pripadnika tog naroda živi na zapadu Kine, no deseci tisuća žive i na drugoj strani granice, u zemljama srednje Azije poput Kirgizije. 

Pet bivših sovjetskih republika Kazahstan, Turkmenistan, Tadžikistan, Uzbekistan i Kirgizija smatraju se područjem na kojem se pojačano regrutiraju borci za terorističku organizaciju Islamska država (IS), koja je preuzela i odgovornost za napad u noćnom klubu u Istanbulu. I u ranijim terorističkim napadima, poput onog u istanbulskoj zračnoj luci u lipnju prošle godine, napadači su vjerojatno dolazili iz Kirgizije i drugih srednjoazijskih zemalja.

Nije poznat točan broj IS-ovih boraca u Siriji i Iraku koji potječu iz srednje Azije. Prije nekih godinu dana američki analitičari iz tvrtke "The Soufan Group" su ukupni broj boraca s područja bivšeg Sovjetskog Saveza procijenili na 4.700. Oni tvrde da ih više od polovice ima rusko državljanstvo, jer potječu iz Čečenije, Ingušetije i Dagestana. Iz drugih zemalja su najzastupljeniji Uzbekistanci i Kirgizi.

"Svojevrsna migracija radne snage"

Nakon zadnjih ofenziva međunarodnih savezničkih snaga protiv IS-a u Siriji i Iraku vjerojatno su poginuli i brojni borci iz središnje Azije. Ruski stručnjaci, među kojima je i Andrej Serenko iz Centra za afganistanske studije, vjeruju da se mnogi preživjeli nalaze na povratku u svoje domovine, i to preko Turske. To je potvrdio i još jedan dobar poznavatelj prilika u toj regiji Lev Korolkov, za kojeg ruski mediji tvrde da je bivši suradnik tajnih službi. „Mnogi borci, koji su sa sobom imali i svoje obitelji, što je za njih predstavljalo opterećenje, otišli su u Tursku", uvjeren je Korolkov. On dodaje da su se drugi uputili u zemlje poput Libije i Afganistana.  

Andrej Serenko pak upozorava da je sudjelovanje u postrojbama IS-a postalo „svojevrsna migracija radne snage". „Prema procjenama stručnjaka, u međuvremenu iz središnje Azije više ljudi odlazi u džihad iz financijskih nego iz ideoloških razloga", kaže Serenko. A Lev Korolkov pojašnjava da su se mnogi mladi muškarci iz središnje Azije, koji su nekada radili u Rusiji, sada vratili kući i predstavljaju laki plijen za one koji vrbuju za IS. Moskva trenutačno vodi restriktivnu migracijsku politiku. U državama središnje Azije, u kojima prevladava muslimansko stanovništvo, posljednjih se godina gospodarska situacija sve više pogoršavala zbog rasta cijena i velike nezaposlenosti.

Spriječeni napadi u Moskvi

Iz srednjoazijskih republika i Rusije skoro svakog mjeseca stižu vijesti o uhićenim ili osuđenim osobama koje su regrutirale za IS, ali i o osumnjičenim za terorizam. Tako je sud u Tadžikistanu početkom prosinca prošle godine osudio na 17 godina zatvora jednog čovjeka, koji je vrbovao svoje sugrađane za rat u Siriji i nabavljao im avionske karte za Tursku. U ruskom gradu Rostovu na Donu su također početkom prosinca na višegodišnje kazne zatvora osuđeni jedan Rus i jedan Kirgiz. Jedan je prošao obuku u Siriji, a drugi u Iraku.

U Rusiji je krajem 2016. uhićeno nekoliko skupina čiji su članovi, prema informacijama službi sigurnosti, planirali napade, između ostalog, i u Moskvi. Većina uhićenika potječe iz Tadžikistana, Uzbekistana i Kirgizije.

07.01.2017. 13:46:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh