Tamna strana želje za ljepotom

Svatko ih poznaje i svatko ih ima ili ih je imao: prištići, proširene pore, nečista koža. Najnormalnija stvar na svijetu je da naš izgled nije savršen. Unatoč tome, na društvenim mrežama se nepravilnosti sve češće retuširaju. Ondje nam se - tako se barem ponekad čini - smješkaju ljudi s uvijek savršenom frizurom, savršenom kožom i snježno bijelim zubima.

Umjetna inteligencija se brine za umjetnu ljepotu

Tržište programa za tzv. beauty-filtere doživljava pravi procvat, a sami filteri su proteklih godina sve više usavršavani. Danas je sve moguće: od manjih korekcija - glatka koža, zamaskirani prištići ili gušće obrve - pa sve do mjera koje potpuno mijenjaju lice.

Aplikacija „Face Tune" izraelske tvrtke Lightricks do sada je skinuta već više od 200 milijuna, a aplikacije „YouCam Makeup" iz Tajvana i „BeautyPlus" iz Singapura svaka više od 100 milijuna puta. Još prije nekoliko godina mogle su se poboljšavati samo fotografije. No u međuvremenu se lica ljudi već mogu mijenjati i u video snimkama, i to tako dobro da se promjene uopće ne zamjećuju.

Početkom ožujka su veliku pozornost izazvala dva nova filtera na TikToku. Uz pomoć umjetne inteligencije filter „Teenage-Look" čini ljude mlađima, a filter „Bold Glamour" pretvara lice u idealnu sliku s punim usnama, sjajnim očima, manjim nosom i besprijekornom kožom. Te su se promjene u prijašnjim verzijama još mogle razotkriti, no kod novih filtera to više nije moguće.

Svi ti filteri stvaraju uvijek isti uzor ljepote: crna koža se uglavnom blago izbjeljuje, bijela koža dobiva ružičasti ten, markantni nosovi se smanjuju. „Ta estetska privlačnost se svakako treba smatrati problematičnom, jer su u filterima sažeti mnogi stereotipi", kritizira Katja Gunkel, docentica za umjetničku pedagogiju na Goetheovom sveučilištu u Frankfurtu. I ističe da su tehnike, doduše, nove, ali da su klišeji koji se time opslužuju - zastarjeli. „Postoje brojni vrlo problematični filteri, koji su svakome dostupni i, naravno, jako veliki konformistički pritisak koji ide uz to."

Depresije i pogrešne slike o sebi samom

To ima znatne posljedice za psihu korisnika. Kako je pokazala YMCA-studija, dvije trećine mladih ljudi osjećaju pritisak zbog ideala ljepote koji vladaju na društvenim mrežama. Jedno ispitivanje javnog mnijenja britanske omladinske organizacije Girlguiding je pokazalo da trećina svih djevojčica i djevojaka u dobi između 11 i 21 godine ne bi nikada objavila svoju fotografiju koja nije obrađena. „To je igra s vatrom", kaže njemačka YouTuberica Silvi Carlsson, koja se u svojim videima pozicionira protiv primjene beauty-filtera. „Čim javno nastupimo s filterima, dobijemo pozitivne reakcije u obliku srca i lajkova. Mi se osjećamo prihvaćenima, izlučujemo dopamin."

No što se događa ako nakon toga odemo među ljude bez filtera, s prištićima, pigmentnim mrljama ili podočnjacima? „Nas društvene mreže treniraju da prema vani predstavljamo svoje savršeno ja. To nas uništava", smatra Carlsson.

Bolest koja zbog toga nastaje ima čak vlastito ime: selfie- ili snapchat-dysmorphie. Što više selfiji s filterima postaju pravilo, to je više ugrožena samosvijest mnogih ljudi. Osjećaj nedoraslosti zahtjevima tih ideala ljepote može čak uzrokovati depresije, stoji u stručnom časopisu JAMA Flacial Plastic Surgery.

Rasprave o državnom reguliranju

Kako bi se taj fenomen ograničilo, mnoge države se protiv toga pokušavaju boriti zakonima. U Norveškoj i Izraelu već postoji obveza označavanja fotografija manipuliranih pomoću filtera, ako se one koriste za reklame na društvenim mrežama. Nacrt zakona u Francuskoj sadrži slične odredbe za fotografije i video snimke. Njime se za kršenje tih pravila za influencere propisuju novčane kazne do 300.000 eura ili šest mjeseci zatvora. I u Velikoj Britaniji se već diskutira o takvim propisima. 

U Njemačkoj do sada nije usvojen takav zakon. Prošle godine je YouTuberica Silvi Carlsson pokrenula potpisivanje peticije za njegovo donošenje. I Konferencija ministrica i ministara za ravnopravnost i prava žena pod predsjedanjem hamburške senatorice Katharine Fegebank već je prošle godine zahtijevala uvođenje obveze označavanja obrađenih fotografija u reklamnim porukama i na društvenim mrežama. No za sada takav zakon još nije u pripremi na saveznoj razini.

Katja Gunkel bi bila za reguliranje, ali: „Mi ovdje govorimo samo o komercijalnom području. To se ne može primijeniti na selfije u privatnom području, jer kako bi to trebalo funkcionirati, tko bi to još mogao kontrolirati? Ja bih to tada nazvala cenzurom." Ona smatra da bi prije svega o toj temi pravovremeno trebalo govoriti s djecom i mladima i jačati njihovu medijsku kompetenciju.

„Mi živimo u kapitalizmu i jednostavno fantastično dobro funkcionira da se ljudima na takav način daje osjećaj da stalno moraju optimirati sami sebe i da se to povezuje s konzumiranjem određenih proizvoda ili usluga kao što su medicinski zahvati", kaže Katja Gunkel. „Pa cijela ta mašinerija živi od osjećaja nedostatka, koji u najboljem slučaju nikada neće biti utažen time što će se i dalje konzumirati. U skladu s tim može postojati samo jedna zadaća: da korisnici steknu određenu otpornost i suverenost u ophođenju s tim slikama."