Tajna dugoročnog blagostanja je u hormonima sreće

Stiglo je proljeće koje simbolizira nove početke i ljubav prema sebi. Intimina vas motivira da početak ovog godišnjeg doba uzmete kao podsjetnik na iskazivanje ljubavi prema svom tijelu i umu tijekom cijele godine. Iskoristite proljeće kao motivaciju za aktiviranje sreće svaki dan.
Kratka lekcija iz kemije

Sve ljudske emocije proizvod su kemijskih spojeva: neurotransmitera i hormona. Hormoni koje proizvode žlijezde s unutarnjim izlučivanjem cirkuliraju krvlju i dospijevaju u određene stanice ili organe te reguliraju različite tjelesne funkcije poput rasta, metabolizma i reproduktivnih procesa.

Oni također igraju značajnu ulogu u našim emocijama, utječući na pozitivne i negativne obrasce raspoloženja. S druge strane, neurotransmiteri, koji pomažu živčanom sustavu u komunikaciji, utječu na tjelesne funkcije i mentalne procese te kontroliraju naše emocije stvarajući pozitivne ili negativne osjećaje.

Glavna razlika između ova dva kemijska spoja je u tome što hormoni putuju krvotokom, dok neurotransmiteri prvenstveno djeluju u mozgu i središnjem živčanom sustavu.
Anketa koju je provela Intimina među više od 500 sudionika u dobi od 18 do 50 godina otkrila je kako je 87% sudionika točno identificiralo četiri hormona odgovorna za sreću kao što su serotonin, oksitocin, endorfini i dopamin. Ove kemikalije rade zajedno kako bi pridonijele osjećaju radosti, ali svaka ima posebnu ulogu u procesu.

Znanost koja stoji iza sreće

Serotonin je kemijski spoj (neurotransmiter) koji između ostalog ima ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja. Uključen je u mnoge fiziološke procese, poput regulacije sna, apetita i tjelesne temperature. Ima ulogu u reguliranju društvenog ponašanja i agresije. Pomaže u kontroli impulsa, donošenju odluka i društvenoj spoznaji. Također regulira percepciju boli i tjelesnu reakciju na stres.

Serotonin se dobiva iz aminokiseline triptofana, koja se nalazi u jajima, ribi, mesu i orašastim plodovima. Osim toga, serotonin također proizvode stanice crijeva, a procjenjuje se da se oko 90% ukupnog serotonina u tijelu nalazi u crijevima.
Naziva se "hormon sreće" jer kada su razine serotonina visoke u mozgu, to je povezano s blagostanjem, srećom i zadovoljstvom.

Oksitocin je kemijski spoj koja djeluje i kao hormon i kao neurotransmiter. Proizvodi se u hipotalamusu, a luči ga hipofiza. Ima ulogu u društvenim vezama, reprodukciji i rađanju.
Oksitocin se često naziva "hormon ljubavi" jer se oslobađa u velikim količinama tijekom društvenog povezivanja, poput seksa, poroda i dojenja. Također je uključen u stvaranje povjerenja i regulaciju odgovora na stres. Osim svoje uloge u društvenom ponašanju, pokazalo se da oksitocin ima pozitivne učinke na mentalno zdravlje, uključujući smanjenje tjeskobe i depresije.

Endorfini su skupina neurotransmitera koje tijelo proizvodi i djeluju kao prirodni lijekovi protiv bolova. Poput serotonina, ponekad se nazivaju "hormoni sreće" jer mogu stvoriti osjećaj euforije i blagostanja. Oslobađanje endorfina također može dovesti do smanjenja stresa i tjeskobe te povećanja društvenog povezivanja. Vežu se na specifične receptore u mozgu, zvane opioidni receptori, koji su uključeni u regulaciju boli i emocija.
Tjelesne aktivnosti, poput tjelovježbe, joge, seksa, pa čak i smijeha, također mogu potaknuti oslobađanje endorfina, zbog čega se mogu povezati s naletom energije i dobrog osjećaja koji slijedi nakon intenzivne tjelesne aktivnosti. Endorfini također imaju neke zdravstvene prednosti, poput snižavanja krvnog tlaka, poboljšanja imunološkog sustava i smanjenja rizika od srčanih bolesti.

Dopamin je neurotransmiter koji se proizvodi u nekoliko područja mozga. Dopamin igra značajnu ulogu u sustavima nagrađivanja i motivacije mozga. Luči se kao reakcija na ugodne stimulanse, poput hrane i seksa. Kada se dopamin oslobodi, on šalje signale mozgu koji pojačavaju ponašanje koje je dovelo do oslobađanja dopamina. Zbog toga se često naziva "kemikalija za nagradu". Dopamin je također uključen u kontrolu emocija i povezan je s raspoloženjem i emocionalnim stanjima.

Osim toga, dopamin je važan za koncentraciju, pamćenje i učenje. Pomaže regulirati protok informacija u mozgu, omogućujući nam da se usredotočimo i zadržimo nove informacije. Na njegovu razinu mogu utjecati različiti čimbenici kao što su stres, spavanje i prehrana. Neki lijekovi, poput antidepresiva, također mogu utjecati na razinu dopamina.

Kako se čini, naše tijelo je pravi stručnjak kada je u pitanju sreća. Istraživanje je pokazalo da je više od 64% ispitanika primijetilo povećanje dobrobiti kada se osjećaju sretno i zadovoljno. Kako bismo pomogli tijelu da proizvodi hormone sreće, važno je dovoljno spavati, redovito vježbati i biti društveno aktivan. 90% sudionika ankete složilo se da društvena izolacija može dovesti do povećane depresije i anksioznosti.

Ova činjenica naglašava važnost osjećaja voljenosti, prihvaćenosti i bliskosti s drugima za naše cjelokupno zdravlje.

Osim fizičkih i društvenih aspekata povećanja sreće, također je važno usredotočiti se na mentalno i emocionalno blagostanje. To uključuje vježbanje koncentracije i zahvalnosti, postavljanje i postizanje osobnih ciljeva te pronalaženje svrhe i smisla u svakodnevnim aktivnostima. Također je važno raditi na zdravom upravljanju stresom, negativnim mislima i emocijama. Samo 45% ispitanika izjavilo je da provodi 30 ili više minuta dnevno na aktivnostima zbog kojih se osjećaju dobro. To znači da se više od polovice njih ne bavi dovoljno aktivnostima da bi ispravno doživjeli radost. O tome svakako treba razmišljati svakodnevno.

Ipak, zapamtimo da sreća nije odredište; to je putovanje. Ne radi se o postizanju određenog stanja, već o njegovanju pozitivnih navika i stavova koji mogu poboljšati naše opće dobro.