Svjetski dan hrane: nemoguće bez žita iz Ukrajine

Plodno tlo, goleme oranice, ali i tradicija da su se od tamo hranila čitava carstva su Ukrajini i donijele titulu žitnice svijeta. Tamo se prostire 41,3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a na dobre dvije trećine je najbolja zemlja, crnica što znači da se u Ukrajini postiže visoka produktivnost usjeva uz minimalnu primjenu gnojiva, navodnjavanja, rada i teške mehanizacije.

Ukrajinski višak žitarica hranio je i Austro-Ugarsku, Rusko carstvo, a kasnije i Sovjetski Savez... Nakon neovisnosti 1991. Ukrajina postala važan izvor hrane svijetu, osobito Bliskom istoku, Sjevernoj Africi i Aziji.

Od obilja do opstanka

Neposredno prije ruske invazije u veljači 2022., poljoprivreda je činila 41 % ili 23,98 milijardi eura prihoda Ukrajine od izvoza i to prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede iz 2021. Napad na Ukrajinu je utoliko uvelike ugrozio i domaće gospodarstvo, ali i globalnu opskrbu hranom.

Rusi su okupirali velike površine obradivog zemljišta, dok su ruska pomorska blokada, raketni napadi i minska polja zaustavili gotovo sve isporuke kroz glavni ukrajinski izvozni put, Crno more.

Izvoz je u prvih tri mjeseca 2022. pao više od 90 % u usporedbi s prethodnom godinom, što je izazvalo globalni rast cijena hrane i produbilo krize gladi u zemljama ovisnim o uvozu.

Natalija Špigocka iz investicijske kuće Dragon Capital u Kijevu ukazuje kako je prije invazije Ukrajina činila oko 8 % globalnog izvoza pšenice, 13 % kukuruza i 12 % ječma. Kod suncokretovog ulja je bila praktično glavni izvor i iz te zemlje je stizalo 40 do 50 % svjetske proizvodnje.

„Manja žetva i nesigurnost plovidbe Crnim morem uzrokovali su da međunarodne cijene usjeva skoče na 345 € po toni, što je mnogima diljem svijeta bilo previše", rekla je Špigocka za DW.

Ruska invazija je uzrokovala 29 % manju žetvu 2022./23., pri čemu je 22 % obradivog zemljišta ostalo nezasijano zbog ruske okupacije, mina i manjka radne snage.

Hrana i glad kao oružje

Kremlj je optužen kako je i opskrbu svijeta hranom koristio kao oružje, namjerno gađajući poljoprivrednu infrastrukturu. U prve dvije godine sukoba, u ruskim napadima je oštećeno više od 300 poljoprivrednih objekata, a samo 2022. su Rusi ukrali više od 500.000 tona žitarica.

Tek u kolovozu te godine ukrajinske oružane snage su značajno ograničile aktivnosti ruske Crnomorske flote, koristeći pomorske dronove i zapadne protubrodske rakete. Vrhunac je svakako bio potapanje raketne krstarice Moskva u travnju, što bio težak udarac Kremlju. Globalne cijene usjeva stabilizirale su se blizu razina prije rata godinu dana kasnije.

Inicijativa Ujedinjenih naroda i Turske uspostave sigurnog prijevoza žitarica kroz Crno More u srpnju 2022. ponovno je otvorila tri ukrajinske luke, omogućivši izvoz 33 milijuna tona žitarica do srpnja 2023.

U to doba je i EU pomogla izvozu ukrajinskih žitarica „rutama solidarnosti" željeznicom, rijekom Dunavom i cestama kroz Poljsku, Rumunjsku i Bugarsku. To je omogućilo da gotovo polovica ukrajinskog izvoza žitarica stigne do Europe, unatoč ruskoj blokadi.

Svi ovi napori vratili su ukrajinski izvoz na razinu od oko 64 milijuna tona u 2023./24., dosegnuvši 75 % razine prije rata i stabilizirajući globalno osiguranje hranom.

„Rute solidarnosti EU su bile važna poveznica prije nego što je potpuno obnovljena plovidba Crnim morem", kaže Špigocka. „Međutim, kopnom se može prevoziti manje i uz veće cijene tako da nisu mogle u potpunosti zamijeniti pomorski izvoz."

Još na klimavim nogama

Više od tri godine od invazije, ukrajinsko Ministarstvo agrarne politike i hrane predviđa izvoz preko 60 milijuna tona žitarica i uljarica za sezonu srpanj 2024. - lipanj 2025. To znači i 15 milijuna tona pšenice, 25 milijuna tona kukuruza i 2,5 milijuna tona ječma.

Ipak, prošli mjesec je izvoz poljoprivrednih proizvoda Ukrajine pao za 38 % u odnosu na isti mjesec 2024., dijelom zbog pojačanih ruskih napada na crnomorske luke. Isporuke kroz luku Odesa pale su gotovo trećinu, navodi Udruga proizvođača žitarica Ukrajine.

Manje je optimizma i u prognozi za cijelu sezonu 2025./26. i predviđa se žetva manja za 10% i oko 51 milijun tona. Jer čitava proizvodnja i isporuka je i dalje osjetljiva na napade i rat.

I na današnji Svjetski dan hrane kojeg je UN proglasio 16. listopada za borbu protiv gladi u svijetu, Ukrajina i dalje ostaje ključan čimbenik za opskrbu. Žitarice te zemlje su pitanje života ili smrti od gladi za regije koje se suočavaju s nestašicom hrane. I nitko drugi ne može nadoknaditi ono koliko to može Ukrajina.

Tako je i Svjetski program hrane (FAO) u 2023. nabavio je 80 % žitarica iz Ukrajine kako bi nahranio oko 150 milijuna ljudi u ratom pogođenom Jemenu, Etiopiji i drugim državama.

I Ukrajini treba hrane

Ukrajina je i sama suočena s golemim izazovima: ne samo rat koji je Ukrajini uzrokovao više od 80 milijardi dolara gubitaka, treba nahraniti i vlastito stanovništvo. Gotovo petina stanovnika, za oko 7,3 milijuna ljudi u Ukrajini nije osigurana opskrba hranom.

Daleko je od dovoljnog i novac za obnovu poljoprivredne infrastrukture za što će, po nekim procjenama trebati 55,5 milijardi dolara. S druge strane, cijene poljoprivrednog zemljišta koje je sigurno za obradu su u Ukrajini značajno porasle u posljednje dvije godine.

Povrh svega toga se niz članica EU - Poljska, Slovačka i Mađarska - žalio na višak ponude iz Ukrajine i od 2024. nametnuo ograničenja uvoza određenih ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.

Poljoprivrednici riskiraju živote

Za to vrijeme, biti poljoprivrednik u Ukrajini je i dalje opasan posao. Wall Street Journal je prošlog mjeseca izvijestio kako je u ukrajinskoj regiji Herson od početka rata poginulo više od desetak radnika, a preko 40 je ranjeno.

Među njima je bio i Oleksandr Hordijenko, koji se u srpnju hvalio kako je oborio više od 80 ruskih dronova uz pomoć opreme za praćenje i puške koju je sam kupio. Prošli mjesec Hordijenko je ubijen u ruskom napadu dronom na svoje vozilo.

„Ukrajinski poljoprivrednici suočeni su s minska poljima, uništenim sustavima navodnjavanja i čestim napadima dronovima i raketama u blizini bojišta", kaže Špigocka. „Ipak, oni i u ovim izuzetnim okolnostima jamče za opskrbu hranom i nude tržištu žitarice, ulja i bjelančevine."

Za Ukrajinu je prijetnja i klimatska promjena. Rast temperature i česte suše bi lako mogle ugroziti buduće prinose Ukrajine. A s toliko ukrajinskog poljoprivrednog zemljišta još uvijek u ruskim rukama, Špigocka upozorava da ono može ostati neupotrebljivo godinama. „Da bi se ponovno obrađivala ta zemlja bi bili nužni i stabilan mir i uklanjanje tamo postavljenih mina."

Iako Ukrajina i dalje nosi titulu žitnica svijeta unatoč brojnim izazovima, samo globalna podrška u pronalaženju održivog mirovnog rješenja i jačanju trgovine može osigurati njene žetve i hraniti milijune ljudi širom svijeta.