Svađa o porezu na superbogataše

Financijski čelnici G20 okupili su se ovoga tjedna na sastancima u Rio De Janeiru, u Brazilu gdje, kako piše Reuters pripremaju zajedničku izjavu u prilog progresivnom oporezivanju koja neće prihvatiti prijedlog domaćina za globalni "porez na milijardere", rekla su dva dužnosnika G20 za Reuters.

Ovogodišnje brazilsko predsjedanje Grupom 20 velikih gospodarstava prikupilo je početnu podršku nekih zemalja za zajednički napor da se oporezuju pojedinci ultravisoke neto vrijednosti, iako je rasprava bila preliminarna. Francuska, Španjolska, Kolumbija, Belgija i Afrička unija podržale su ideju, zajedno s Južnoafričkom Republikom koja će sljedeće godine preuzeti predsjedanje G20. Međutim, ideja je naišla na otpor među najbogatijim zemljama, uključujući SAD i Njemačku.

Izvori u njemačkom ministarstvu financija, koji su se protivili toj ideji u travnju, kazali su za Reuters da porez na superbogate nije razmatran na ovotjednim sastancima G20. Rasprave o porezima usredotočile bi se na druge ideje, poput borbe protiv izbjegavanja poreza i skrivanja bogatstva, kazali su izvori.

Šokantna izjava?

Jedan od dužnosnika G20 upoznat s razgovorima, koji je tražio anonimnost kako bi razgovarao o pregovorima koji su u tijeku, rekao je da se očekuje da će zajednička izjava uključivati poziv na suradnju kako bi se superbogatašima onemogućila utaja poreza. Ova izjava je šokantnija nego što su njezini autori toga svjesni: ona podrazumijeva svijest i znanje o tome da najbogatiji ljudi svijeta ne plaćaju poreze i zapravo implicira da im se do sada to toleriralo, no sada kada imamo globalnu demokratsku inicijativu za nove poreze na one koji akumuliraju u svojim rukama društveno bogatstvo, sada ćemo ipak pokušati privoliti superbogataše da se pridržavaju zakona.

Unatoč skepticizmu, rasprave G20 o globalnom porezu na milijardere dobile su pohvale bivših svjetskih čelnika, ali i brojnih ekonomista pa čak i nekih superbogataša. Podsjetimo, taj porez iznosio bi svega dva posto na bogatstvo veće od milijardu dolara, povećavajući procijenjeni prihod do 250 milijardi dolara godišnje od 3000 pojedinaca.

Nimalo slučajno, istovremeno s novim antiklimatskim i antisocijalnim potezima G20, izjavu je već objavio Oxfam koji upozorava da jedan posto najbogatijih ljudi gomila više od 40 trilijuna dolara novog bogatstva prikupljenog tijekom prošlog desetljeća dok porezi na bogate dosežu povijesno najniže razine.

Strahovite, nezamislive cifre

Najbogatijih jedan posto steklo je 42 trilijuna dolara u novom bogatstvu u proteklom desetljeću, gotovo 34 puta više od cijelih najnižih 50 posto svjetske populacije, pokazuje nova analiza Oxfama objavljena uoči trećeg sastanka ministara financija G20 i Središnje banke Guverneri u Rio de Janeiru, Brazil koji se događa danas u četvrtak 25. srpnja.

Prosječno bogatstvo po osobi za najbogatijih jedan posto naraslo je za gotovo 400.000 dolara u realnom iznosu tijekom posljednjeg desetljeća u usporedbi sa samo 335 dolara - što je ekvivalentno povećanju manje od devet centi dnevno - za donju polovicu globalne populacije.

Porez na superbogataše zagovaraju brazilsko predsjedništvo G20 i podržavaju zemlje poput Južnoafričke Republike, Španjolske i Francuske. Prijedlog dolazi usred sve veće potražnje javnosti za mjerama za obuzdavanje ekstremnih razina nejednakosti i osiguravanje da bogati plaćaju pravičan udio, o čemu smo već pisali.

"Nejednakost je dosegla opscene razine, a do sada vlade nisu uspjele zaštititi ljude i planet od njezinih katastrofalnih učinaka", stoji u izjavi Oxfamovog voditelja politike nejednakosti, Maxa Lawsona. "Najbogatijih jedan posto čovječanstva nastavlja puniti svoje džepove, dok su ostali prepušteni u otpad za mrvice".

"Moment za povećanje poreza za superbogate je neosporan, a ovaj je tjedan prvi pravi lakmus test za vlade G20. Imaju li političke volje uspostaviti globalni standard koji stavlja potrebe većine ispred pohlepe nekolicine elite?", rekao je Lawson i nastavio: "Rat protiv poštenog oporezivanja doveo je do kolapsa poreznih stopa na bogatstvo i prihode najbogatijih".

Mrvice i otpad

Oxfam je izračunao da manje od osam centi u svakom dolaru prikupljenom poreznim prihodima u zemljama G20 sada dolazi od poreza na bogatstvo. Oxfamovo istraživanje također je pokazalo da je udio prihoda jedan posto onih koji najviše zarađuju u zemljama G20 porastao za 45 posto tijekom četiri desetljeća, dok su najveće porezne stope na njihove prihode smanjene za otprilike trećinu.

Globalno gledano, milijarderi su plaćali porez u iznosu manjem od 0,5 posto svog bogatstva. Njihovo bogatstvo poraslo je za godišnji prosjek od 7,1 posto tijekom posljednja četiri desetljeća, a godišnji porez na neto bogatstvo od najmanje osam posto bio bi potreban kako bi se smanjilo ekstremno bogatstvo milijardera. Zemlje G20 dom su za gotovo četiri od pet svjetskih milijardera.

Ranije ovog mjeseca, oko 20 bivših šefova država i vlada G20 i zemalja s višim dohotkom pozvalo je sadašnje čelnike G20, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena, njemačkog kancelara Olafa Scholza i britanskog premijera Keira Starmera, da podrže "novi globalni dogovor za oporezovanje ultrabogatih pojedinaca diljem svijetu" u otvorenom pismu.

Ankete dosljedno otkrivaju da većina ljudi diljem zemalja podržava povećanje poreza najbogatijima. Na primjer, većina ljudi u SAD-u, 80 posto Indijaca, 85 posto Brazilaca i 69 posto ljudi ispitanih u 34 zemlje Afrike podržavaju povećanje poreza za bogate.

Gotovo tri četvrtine milijunaša ispitanih u zemljama G20 podupire veće poreze na bogatstvo, a više od polovice smatra da je ekstremno bogatstvo "prijetnja demokraciji". Čak 72 posto smatra da ekstremno bogatstvo pomaže u kupnji političkog utjecaja. Oxfam je izračunao da za svaki dolar prikupljenog poreza u zemljama G20 manje od osam centi dolazi od poreza na bogatstvo.

Ekstremno bogatstvo

Oxfamovo istraživanje pokazalo je da je udio nacionalnog dohotka koji ide za jedan posto onih koji najviše zarađuju u zemljama G20 porastao za 45 posto u posljednja četiri desetljeća. Tijekom istog razdoblja, najveće porezne stope na njihove prihode pale su za otprilike trećinu (s oko 60 posto 1980. na 40 posto 2022.). Oxfam je izračunao da bi nam za održavanje bogatstva milijardera u posljednja dva desetljeća trebao godišnji neto porez na bogatstvo veći od osam posto u svim zemljama. Da bi njihovo bogatstvo ostalo konstantnim između 2016. i 2021., trebao bi nam godišnji neto porez na bogatstvo od 12,8 posto.

Prema EU Tax Observatoryju, globalni milijarderi imaju vrlo niske osobne efektivne porezne stope, između 0 posto i 0,5 posto svog bogatstva. Šire zajedničko priopćenje G20 očekuje se u petak 26. srpnja, kada ministri financija i čelnici središnjih banaka završe ovotjedne sastanke u Rio de Janeiru.