« Svijet
objavljeno prije 8 mjeseci i 23 dana
PROBLEMI

Svađa desnice i ljevice oko migranata

Novi pakt za azil i migracije o kojemu raspravljaju europske institucije oštro je podijelio ljevicu i desnicu u Europskom parlamentu

Fina svađa...
Fina svađa... (Arhiva)
Više o

Europski parlament

,

desnica

,

ljevica

„Imamo vanjske granice na kojima ne smiju krijumčari odlučivati tko će ući", kazao je predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Socijaldemokrate u Europskom parlamentu je pak optužio za licemjerje jer neke socijaldemokratske vlade imaju najčvršće granice u Europi. Tako je spomenuo kako je najveća ograda na vanjskoj granici EU-a u španjolskoj ensklavi Melilli, drugu najveću na granici Finske s Rusijom započela je graditi prethodna socijaldemokratska vlada, dok vladajući danski socijaldemokrati raspravljaju o tome treba li aplikacije za azil rješavati u zemljama izvan EU-a.

Također „Njemačka (sa socijaldemokratskim kancelarom) financira brodove koji spašavaju ljude, ali se ne pitaju tko će uzeti te izbjeglice, a Italiji ne žele dati mehanizam solidarnosti", poručio je njemački pučanin.

Veliki priljev migranata na mediteranskoj ruti intenzivirao je rasprave o donošenju Novog pakta za azil i migracije, o čemu su prošloga tjedna raspravljali ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a.

Njemačka socijaldemokratkinja Gabriele Bischoff kritizirala je neimenovane države EU-a koje „žele imati prednosti članstva u EU-u, a kada se radi o izbjeglicama to bi prepustili susjedima".

„Moramo zaključiti migracijski paket temeljen na našim vrijednostima. Temeljno pravo na azil ne smijemo dovesti u pitanje jer ćemo time izdati naše temeljne vrijednosti", kazala je, dodavši da solidarnost mora biti „u srcu" Novog pakta za azil i migracije.

Philippe Lamberts iz Zelenih poručio je kako „djeca, žene i muškarci svakodnevno umiru na našim granicama zato što im se ne obraćamo s dostojanstvom i poštovanjem".

„Nitko od nas ne želi doživjeti takve katastrofe kakve su oni doživjeli, a da se nađemo u situaciji u kojoj su oni, svi bi mi bili izbjeglice", dodao je belgijski eurozastupnik.

Desnica za čvrste vanjske granice

Nicola Proccaccini iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR) poručio je kako trenutno postoji paradoksalna situacija jer se vanjske granice EU-a slabo kontroliraju dok se istovremeno vraćaju granice unutar šengenskog prostora.

„Zato je važno odabrati put borbe protiv nezakonitih migracija. Ako to ne učinimo nećemo nikada moći poduprijeti zakonite", kazao je talijanski europarlamentarac.

Član desnog kluba zastupnika Identitet i demokracija Jordan Bardella poručio je kako ne postoji alternativa čvrstim granicama.

„To znači zaštiti narode Europe od brutalnog svijeta. Masovna migracija dovodi do kulturalne devastacije i društvenih posljedica. Čvrst stav odvraća ljude od prelazaka i izbjegava se ljudska tragedija", istaknuo je francuski zastupnik.

Počinitelji kaznenih djela, a ne migranti

Od hrvatskih europarlamentaraca u raspravi su sudjelovali neovisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić (Ključ Hrvatske) i Mislav Kolakušić te zastupnik Hrvatskih suverenista/Europskih konzervativaca i reformista Ladislav Iličić.

Sinčić je poručio da hrvatske vlasti prema migracijama „provode briselsku politiku"

„Granica je za mene svetinja i reda mora biti. Na granicu treba staviti našu Hrvatsku vojsku da pomogne policiji i spriječi ilegalne ulaske", kazao je Sinčić i dodao da "ne želimo u Hrvatskoj gledati scene iz Švedske".

Ilčić je upozorio na slučaj pucanja na hrvatsku policiju iz smjera migranata uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.

"Takozvane humanitarne udruge nisu rekle niti riječ o tome. (...) Dakle, policija koja legalno radi svoj posao ne smije koristiti oružje, a oni koji rade nelegalan posao smiju!",  kazao je Ilčić.

„Svi vi koji potičete ilegalne i nekontrolirane migracije odvedite si ih doma", dodao je.

Problematizirao je i plaćanje 20 000 eura po svakom slučaju odbijanja azila, što se trenutno predlaže u sklopu Novog pakta za azil i migracije, dok hrvatski umirovljenici, kako je kazao, primaju godišnju mirovinu od oko 5 tisuća eura.

Kolakušić je kritizirao korištenje pojmova izbjeglice i migranti.

„Zvali ste ih izbjeglicama, sada ih zovete migrantima. Krajnje je vrijeme da ih zovete pravim imenom, počiniteljima kaznenih djela", kazao je Kolakušić.

„One koji dolaze po šumama i gorama bez dokumenata, plaćajući krijumčare da bi ilegalno prešli desetak državnih granica mogu nazivati migrantima samo lažni liberali i lažni zeleni koji zabranama plastičnih slamki i štapića za uši spašavaju Europu i cijeli svijet", dodao je.

Potpredsjednik Europskog parlamenta Marc Angel, koji je moderirao raspravom, upozorio je kako „nije prikladno nazivati migrante kriminalcima". „Svatko tko prekrši zakon je kriminalac", odgovorio je Kolakušić.

Zastupnik HDZ-a Karlo Ressler kazao je Hini kako "zdravorazumsku politiku zaštite europske granice ljevica od početka mandata proglašava populizmom".

"Većina ljudi koji ilegalno prelaze naše granice nisu izbjeglice iz ratom pogođenih država već ekonomski migranti koje nemaju gotovo nikakve šanse za dobivanje međunarodne zaštite. Organizirane mreže krijumčara zlouporabe europsku neodlučnost", istaknuo je Ressler, dodavši kako je trenutno "trenutak za pravi, odlučni korak i donošenje dogovora o migracijama i azilu".

Usvojiti pakt prije izbora za Europski parlament

Potpredsjednik Europske komisije za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas istaknuo je na plenarnoj sjednici u srijedu kako je važno usvojiti Novi paket o azilu i migracijama prije izbora za Europski parlament.

„Ako ne uspijemo dat ćemo gorivo lažnim tvrdnjama neprijatelja demokracije i ruskim dezinformacijama po kojima je Europa nesposobna upravljati migracijama", kazao je.

Dodao je kako u trenutnom sustavu postoje rupe koje su poticaj nezakonitim migrantima, a „nastavljaju ih koristiti i zloupotrebljavati krijumčari".

Uredba o kriznim situacijama na vanjskim granicama zadnji je element zakonodavnog paketa od ukupno 10 uredbi nazvanog Novi paket o migracijama i azilu o kojem na Vijeću EU-a još nije postignut dogovor.

Kada Vijeće usvoji svoje stajalište, za što je potrebna kvalificirana većina, tada počinju pregovori s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona.

Uredbom o upravljanju kriznim situacijama trebalo bi se urediti postupanje u slučajevima velikog priljeva migranata na vanjske granice EU-a, poput onih iz 2015. i 2016. godine.

U prijedlogu uredbe predviđa se, među ostalim, brzo aktiviranje mehanizma solidarnosti sa zemljama na vanjskim granicama EU-a koje su suočeni s velikim priljevom migranata, prema kojem bi ostale članice prihvatile određeni broj tih ljudi ili dale financijski doprinos.

Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a postigli su veliki napredak u približavanju stajališta o uredbi o kriznim situacijama u slučaju velikog priljeva migranata, ali je ostalo razjasniti još nekoliko pojedinosti, objavilo je španjolsko predsjedništvo Vijećem EU-a prošli četvrtak.

Dogovor nije postignut zbog spora Rima i Berlina o odluci njemačke vlade da financira nevladine organizacije koje spašavaju migrante u Sredozemnom moru. Rim tvrdi da te nevladine organizacije potiču krijumčarenje ljudi u Italiju.

06.10.2023. 08:00:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh