« Ekosfera
objavljeno prije 10 godina i 10 mjeseci
BUDUĆNOST HRVATSKE

Strategija izvora energije - voda, vjetar, sunce, geotermalna energija

Hrvatski sabor je u proljeće 2007. godine ratificirao protokol iz Kyota, čime je RH postala 170. država potpisnica

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (Shutterstock)
Više o

energija

,

električna energija

,

obnovljivi izvori energije

,

vjetroelektrana

,

Kyoto protokol

,

tajna služba

,

tri sunca

,

nebo

Lisabonska strategija usvojena na Europskom vijeću 2000. godine zacrtala je ambiciozan cilj - Europska unija treba postati najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo svijeta.

Godine 2001. toj je strategiji priključena i dimenzija zaštite okoliša. Hrvatska se u toj priči našla 2006. godine kada je predstavljen strateški okvir za ukupni razvoj do 2013. godine.

Hrvatski sabor je u proljeće 2007. godine ratificirao protokol iz Kyota, čime je RH postala 170. država potpisnica i ujedno preuzela obvezu smanjenja emisije stakleničkih plinova za 5% do 2012. godine.

Važno je naglasiti da strategija energetskog razvitka ima ne samo energetsku, nego i ekonomsku, stratešku i ekološku dimenzije, a ujedno je i jedan od uvjeta pristupanja EU.

U Hrvatskoj postoje razrađeni nacionalni programi za obnovljive izvore energije.

Energija vjetra

Iskorištavanje energije vjetra u svijetu, ali i u Hrvatskoj, je najbrže rastući segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

Za svaku novu lokaciju u Hrvatskoj postoji velik interes i kada bi se svi projekti realizirali dobili bi ukupnu snagu od 1.800 MW, što je primjerice dvostruko više od nuklearne elektrane Krško, navodi se u prvom izdanju vodiča za ulaganje u sektor obnovljivih izvora energije u Republici hrvatskoj.

Prema istom izvoru, za gradnju vjetroelektrana u RH predviđeno je oko 100 lokacija ukupnog potencijala 1300 MW. Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županije su s najpovoljnijim uvjetima za njihovu gradnju.

Sa samo dvije elektrane pri dnu smo europske ljestvice po iskorištenosti takve energije. Elektrana tvrtke Adria Wind Power izgradila je elektranu snage 5,95 MW na otoku Pagu, dok je njemačko-hrvatska tvrtka Enersys izgradila na brdu Krtolin kod Šibenika 14 vjetrogeneratora snage 11,2 MW.

Kao potencijalne makrolokacije istaknuti su Zagreb, Osijek, Rijeka i Split.

Energija sunca

Dr. Sc. Natko Urli sa Instituta Ruđer Bošković postavio je tezu, da „kada bismo samo 3% teritorija RH prekrili sunčevim pretvornicama u toplinsku i električnu energiju, dobili bismo oko osam puta više od današnje ukupne energetske potrošnje u Hrvatskoj."

2.600 sunčanih sati godišnje dobra je pretpostavka da bi se sunčeva energija mogla dobro iskoristiti.

Prvi solarni fotonaponski sustav kao pilot projekt u RH - Projekt solarni krov Špansko Zagreb pokazao je mogućnost velike uštede energije u kućanstvu koristeći energiju sunca, ušteda toplinske energije do 60%, električne do 50%, a tople vode do 50%.

Tržište fotonapona sve više raste te je plasman proizvoda neupitan. Problem se javlja u nemogućnosti proizvodnje dovoljne količine proizvoda koje je tržište spremno apsorbirati.

Geotermalna energija

Sjeverozapadni dio Hrvatske obiluje geotermalnim izvorima. Brojna ležišta s temperaturom geotermalne vode nižom od 100 stupnjeva su brojnija, dok je manji broj, njih pet s temperaturom iznad 100 stupnjeva. To su ujedno i energetski najperspektivnija ležišta.

U svrhu povećanja energetske efikasnosti i bolje zaštite okoliša pokrenut je „Nacionalni energetski program za korištenje geotermalne energije - Geon," kao dio projekta „Razvoj i organizacija hrvatskog energetskog sektora."

Ukupni geotermalni energetski potencijal iz već izrađenih bušotina u RH procjenjuje se na 203 MJ/s. Kao najveća geotermalna polja u Republici Hrvatskoj ističu se Velika Ciglena (170 stupnjeva), Lunjkovac - Kutnjak (140 stupnjeva) i Zagreb (80 stupnjeva). Ležišta s geotermalnom vodom toplijom od 100 stupnjeva su: dva u Bjelovaru, Ludbregu, Đurđevcu, Krlovcu, Županji. Ležišta se nalaze u blizini navedenih gradova.

Energija vode

Hrvatska je u samom vrhu država koje energiju dobivaju iz vode. Gotovo 40% ukupne električne energije dobiva se iz 25 hidroelektrana snage veće od 10MW. Velik broj rijeka i rječica u Hrvatskoj predstavlja potencijal za izgradnju malih hidroelektrana.

Profitiraj.hr

Piše: Profitiraj.hr
28.05.2010. 12:23:17
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    Katarina
    13.03.2011. 11:35
    Mario složi o0d ciglene ljepo selo
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh