Što vrućina radi organizmu?

Vrućine polako postaju nesnosne, a većina ljudi ih preživljava uz raznorazne ventilatore, klime, piiju vodu i ostale napitke... no, znate li što vam takve temperature zapravo rade?

Evo šest stvari koje se događaju u vašem tijelu po vrućinama...

Iscrpljenost - hipertermija je stanje u kojem je tijelo doseglo abnormalno visoku temperaturu. Do njega dođe kad se mehanizmi za hlađenje tijela ne mogu nositi s porastom temperature. Ako tjelesna temperatura poraste do 38 stupnjeva Celzijusa, mozak mišićima kaže da uspore, a tada nastupa iscrpljenost. Ta pojava zove se iscrpljenost vrućinom, a njeni simptomi uključuju vrtoglavicu, smetnje s vidom, intenzivnu žeđ, mučninu, ubrzani puls i tupilo.

Koža - opekline na koži nastaju pretjeranim izlaganjem Sunčevim ultraljubičastim (UV) zrakama. Što više opeklina tijelo zadobije, to je veći rizik da će osoba dobiti rak kože. Previše UV zračenja može oštetiti DNK stanica kože. DNK stanicama daje upute o funkcioniranju i, kako se šteta pogoršava svakom narednom opeklinom, stanice mogu početi nekontrolirano rasti, što vodi do raka kože.

Mozak - ponekad je teško jasno misliti kad vam je vruće. Studije pokazuju da ekstremna vrućina može utjecati na mentalne sposobnosti. Toplo vrijeme povezuje se sa smanjenim kognitivnim funkcijama, greškama pri odlučivanju i višem riziku od ozljede na poslu. Pri ekstremno visokim temperaturama počinje pucati barijera između krvi i mozga. Proteini i ioni nakupljaju se u mozgu i izazivaju upalu. Mnogi ljudi kažu da se tijekom vrućine osjećaju živčano, a postoje i dokazi koji navode da ekstremna vrućina može negativno utjecati na vaše mentalno zdravlje. 

Pluća - vruće vrijeme može negativno utjecati na kvalitetu zraka, što otežava disanje. Visoke temperature često dolaze s nedostatkom vjetra, što znači da čestice onečišćenja stagniraju. Prizemni ozon je štetni plin koji se stvara kad zagađivači koje ispuštaju automobili, tvornice i industrijski kompleksi kemijski reagiraju na sunčevu svjetlost.

Srce - kako se tijelo zagrijava, šire se krvne žile, snižavajući krvni tlak, zbog čega se osoba osjeća slabo i mučno. U najgorem slučaju, kad u tijelu više nema normalnog protoka krvi, krvne žile mogu biti oštećene, što dovodi do zgrušavanja krvi, a stanice se razgrađuju zbog raspada proteina. Ako krvni tlak padne prenisko, raste rizik od srčanog udara.

Znoj - hipotalamus je termostat ljudskog organizma. On osjeti promjene u temperaturi, kako u tijelu tako i izvan njega, i radi prilagodbe kojima temperatura ostaje unutar stupnja ili dva od 37 stupnjeva Celzijusa. Kad mozak osjeti da se tijelo zagrijava, hipotalamus šalje poruku krvnim žilicama pri površini kože, naređujući im da se prošire, što povećava količinu krvi pri površini tijela i omogućava koži da otpusti toplinu - dokle god je vanjski zrak hladniji od tijela.