Što Velika Britanija planira u Perzijskom zaljevu?

Sjedinjene Američke Države su, po navodima veleposlanika te zemlje u Berlinu, i službeno zamolile Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku da i njihove vojne snage sudjeluju u misiji koja bi štitila teretne brodove koji prometuju strateški važnim Hormuškim tjesnacem? Francuska i Njemačke će vjerojatno odbaciti tu mogućnost. Ali Velika Britanija bi - možda - mogla pristati? O čemu se radi?

SAD i Velika Britanija su već poslale ratne brodove u regiju kako bi spriječili da iranske Revolucionarne garde sa svojim brzim brodovima i helikopterima zaplijene nove teretne brodove. Prije nekoliko dana (19. srpnja) su iranske postrojbe zaustavile tanker „Stena Impero" koji plovi pod britanskom zastavom - vjerojatno u trenutku dok je plovio međunarodnim vodama.

Razdvojene operacije

Trenutno svaka od te dvije zemlje organizira zaštitu sama za sebe - i nudi je samo onim brodovima koji plove pod zastavom Velike Britanije, odnosno SAD-a. Novi američki ministar obrane Mark Esper prošli je tjedan rekao: „Mi pratimo naše brodove, Britanci prate svoje brodove, i pretpostavljam da druge nacije to isto rade sa svojim brodovima." Obzirom da je Američka mornarica veća i nadmoćnija u odnosu na druge, može se naravno dogoditi da saveznicima treba pomoć, i onda će im se pomoć i pružiti, kazao je Esper. U tom trenutku još nije bilo riječi o zajedničkoj misiji.

Američki šef diplomacije Mike Pompeo rekao je kako britanski poziv o formiranju vojne misije u Perzijskom zaljevu pod europskim vodstvom smatra „dodatkom našim naporima". To je Pompeo izjavio na jednoj konferenciji sa saveznicima, koja je održana prošli četvrtak u glavnom stožeru američke vojske „Centcom" na Floridi. Tko je sudjelovao na tom sastanku, koja su obećanja dana o sudjelovanju u akciji koju bi predvodili Amerikanci (pod imenom „Sentinel") - to glasnogovornik „Centcoma" nije htio otkriti. „Misija bi trebala povećati dozu stabilnosti u regiji nakon nedavnih događaja", to je glasnogovornik izjavio, kako prenose američki mediji. Navodno su na sastanku sudjelovali i predstavnici Njemačke, Francuske i Velike Britanije.

Pod vodstvom EU-a?

Vlada bivše britanske premijerke Therese May je htjela formirati mornaričku misiju pod europskim zapovjedništvom, misiju koja bi se trebala jasno „ograditi" od američkog „Sentinela". Američke brodove europski diplomati smatraju dijelom strategije predsjednika Donalda Trumpa, s ciljem vršenja „maksimalnog pritiska" na Teheran. Trump želi tako od Irana iznuditi nove pregovore o atomskom programu. Europska unija, a do sada je to bila i pozicija Britanaca, ne želi odustati o Sporazuma o nuklearnom programu - a događajima u Perzijskom zaljevu u Hormuškom tjesnacu žele se baviti neovisno o tom Sporazumu.

Izgleda da nova britanska vlada premijera Borisa Johnsona ne želi u potpunosti slijediti tu liniju. Novi ministar vanjskih poslova Dominic Raab u intervjuu za list "Times" prošli je vikend, znači dva dana nakon konferencije na Floridi, rekao: „Mi želimo europsku misiju, ali ona vjerojatno ne bi mogla preživjeti bez pomoći Amerikanaca." Njemački šef diplomacije Heiko Maas je na drugoj strani još jednom jasno poručio da Njemačka neće sudjelovati u misiji pod vodstvom SAD-a, misijom koju se povezuje s ostvarenjem američkog cilja o „maksimalnom pritisku" na Iran.

Atomski sporazum i Brexit

Nova britanska vlada pod vodstvom Borisa Johnsona će se vjerojatno potruditi oko poboljšanja odnosa s Bijelom kućom - kako bi nakon „tvrdog" Brexita u što je moguće bržem roku mogla sklopiti trgovinski sporazum s SAD-om. Američki predsjednik Trump već je najavio mogućnost jednog takvog „veličanstvenog" sporazuma, jer on polazi od toga da bi Boris Johnson (kojeg je također nazvao „veličanstvenim") mogao puno bolje regulirati izlazak Velike Britanije iz EU-a od njegove prethodnice Therese May. Budući da Johnson sa svojom najavom izlaska iz Unije 31. listopada slijedi kurs konfrontacije s EU-om, bilo bi logično da njegova vlada napusti i dosadašnji konsenzus Europljana oko politike prema Iranu.

Hoće li Britanci sada stati na stranu SAD-a? To je pitanje za stručnjake i službenike u Bruxellesu. „Boris Johnson je u vrlo teškoj poziciji", smatra Judy Dempsey iz istraživačkog instituta "Carnegie" u glavnom gradu Belgije. „On je blizak Donaldu Trumpu, ali je i rekao da se ne namjerava odreći Sporazuma o iranskom nuklearnom programu. Sad se mora odlučiti na kojoj je strani."

Jürgen Hardt, vanjskopolitički stručnjak CDU-a u Bundestagu, za DW kaže da bi se naravno trebalo zajednički koordinirati misiju EU-a i (paralelnu) misiju SAD-a u Zaljevu. Hardt ipak ne vjeruje da je Velika Britanija već promijenila pozicije oko atomskog sporazuma s Iranom: „Nemam spoznaja o tome da britanska vlada napušta svoj dosadašnji stav", kaže CDU-ov zastupnik. Događaji iz proteklih tjedana pokazuju da Sporazum s Iranom nije savršen, ali i da se ipak radi o ugovoru sklopljenom na temelju međunarodnog prava, sporazum koji predstavlja kanal komunikacije, dodaje naš sugovornik. SAD je „nažalost" napustio taj kanal, napominje Hardt: „Vjerujem da je razvoj proteklih tjedana pokazao da su europski partneri (Francuska, Njemačka, Velika Britanija) još više uvjereni da se treba držati Sporazuma."

"Europljani nisu jedinstveni", smatra Judy Dempsey, vanjskopolitička stručnjakinja think-tanka "Carnegie". „Čudno je prije svega da se oni tek počinju baviti sigurnošću brodskog prometa u Perzijskom zaljevu. Kad pogledamo strateško značenje koje isporuka nafte ima za Europu, onda su to morali napraviti prije nekoliko mjeseci, ako ne i prije nekoliko godina."