Što trebamo raditi u koje doba dana?

Raspoloženje nam je nekad dobro, nekad loše, no kad se sve uprosječi, izgleda da postoji vrlo jasno predvidljiv obrazac koji se gotovo savršeno podudara s razinama dviju ključnih kemikalija u tijelu: kortizola (hormona stresa) i serotonina (neurotransmitera).

Naravno, ne utječu samo serotonin i kortizol na naše raspoloženje: tu su i razina šećera u krvi, prehrana i protok drugih hormona i kemikalija također pridonose psihološkom satu tijela.

Stoga, evo što trebate raditi u koje doba dana:

01:00 - imamo najsnažniji nagon za spavanja između sada i 4 ujutro, jer je količina melatonina, hormona spavanja, na vrhuncu. Stoga nije slučajno da su negativne emocije na najvišoj razini od ponoći do tri ujutro.

02:00 - idemo od ljutnje u ponoć da zaokupljenosti smrću od sada do 03:00. Nitko nije rekao da je zabavno biti budan u 2 ujutro.

03:00 - razine serotonina su najniže od sada do pet ujutro, pa možda nije ni čudo da su lijepe misli daleko.  

04:00 - kortizol sada počinje rasti, kako biste bili spremni za buđenje za nekoliko sati. Ali ako pod stresom i vaše tijelo ga proizvodi previše, možete doći do osjećaj tjeskobe i panike. Buđenje u 4 ujutro povezano je s depresijom.

05:00 - ako ste budni, vaša egzistencijalna kriza vjerojatno će se nastaviti: pet je vrijeme vrhunca za razmišljanje o religiji, prema studijama Twittera. To je također vrhunac vremena za osjećaj najmanje pozitivnih emocija.

06:00 - ustajanje! Vaše tijelo već nekoliko sati proizvodi kortizol. Na vrhu je 30 minuta nakon što se probudimo i ostaje visoko u prvom satu. Ustajanje rano, čak i ako vam nije potrebno, povezano je s nižim stopama depresije među ženama.

07:00 - motivacija je na vrhuncu. Manje smo ljuti i ovo je vrijeme dobro za suočavanje s problemima, prema istraživači s Bristol University koji su povezali ovo doba dana s najmanje negativnim osjećajima.

08:00 - kako smo se digli u dobrom raspoloženju, naše raspoloženje sada pada: studije pokazuju da je 8:00 vrhunac trenutaka za tugu i umor (najgore je u ponedjeljak, nema iznenađenja).

09:00 - pozitivne emocije rastu. Razine serotonina također se povećavaju - do 11 sati ujutro.

10:00 - ako se danas osjećate osobito dobro, ovo je najvjerojatnije vrijeme za to. Prema studijama Sveučilišta u Bristolu, ljudi su sada najmanje ljuti.

11:00 - ovo je najviša točka za analitičke sposobnosti mozga, tako da ćete biti najviše produktivni od 11:00 do podne. Pozitivne emocije još uvijek rastu, ali će vrlo brzo početi padati.

12:00 - u podne ćemo najbolje reagirati na pozitivne emocije i senzacije. To je glavna točka u radnom danu za osjećaj sreće.

13:00 - dobro raspoloženje počinje padati, kako dolazi poslijepodne. No u 13:00 smo najpozitivniji prema drugima, prije nego što naše raspoloženje naglo padne.

14:00 - ovo je najniži trenutak za sreću, u radnom danu. Osjećamo se i najumornije jer naše tijelo ulazi u prirodnu "fazu odmora"  jer smo budni već sedam sati.

15:00 - razine serotonina, kao i šećara u krvi su najniže u poslijepodnevnim satima, pa dnevna promjena raspoloženja kreće oko 15.30.

16:00 - između 16 i 17 će doći do manjeg skoka u energiji. Mozak nije tako oštar kao ujutro, ali dobro je vrijeme za kreativne zadatke. 

17:00 - sada se raspoloženje počinje poboljšavati - počinjemo uživati. I dalje se nalazimo u mini - energetskom skoku. 

18:00 - temperatura tijela je najviša u sljedećih sat vremena. Najbolji izbor večere je obrok bogat ugljikohidratima jer povećava razinu šećera u krvi pa tijelo proizvodi više inzulina, što smanjuje kortizol.

19:00 - pada razina kortizola, što znači da ulazimo relativno mirnu fazu.

20:00 - sad smo najtopliji prema drugim ljudima,  a mi sami smo ujedno i najsretniji u ovih sat vremena.

21:00 - ovo bi trebao biti vrhunac dobrog raspoloženja u večernjim satima. Tijelo sada počinje proizvoditi melatonin, hormon spavanja.

22:00 - razina melatonina u vašem tijelu se povećava kako bi pripremio tijelo na spavanje: počnite isključiti ekrane. Želite izbjeći drugi nalet energije u 22 sata, što može trajati dva do tri sata i otežava spavanje i pogoršavati raspoloženje.

23:00 - najbolji "prozor" za ulazak u san je između 21 i ponoći, kada mozak i tijelo mogu dobiti odgovarajući omjer dubokog (REM) sna.  Za većinu, raspoloženje je najbolje ujutro ako možemo već spavati prije 23 sata.

24:00 - ako ste još budni, šanse su da vam se raspoloženje brzo pogoršava. Studije na Twitteru pokazale su da je ponoć ključno vrijeme za izražavanje bijesa.