Što sve utječe na naše gene?

Kako odrastamo, kvaliteta zraka, ishrana, stres u obitelji - sve to utječe na naše gene i naše zdravlje kasnije u životu.

Dosadašnja istraživanja su već pokazala da su djeca iz socijalno ugroženih obitelji češće izložena nepovoljnim životnim uvjetima, kao što su lošija ishrana ili veći obiteljski stres. Oni imaju tendenciju da imaju povećan rizik od gojaznosti, bolesti i lošijeg akademskog učinka.

„Interakciju između okoline i gena možemo vidjeti kao fundamentalni mehanizam kroz koji društvena nejednakost utječe na razvoj djece i dovodi do dugoročnih razlika u obrazovanju, zdravlju i blagostanju", kaže razvojna psihologinja Laurel Raffington, koja je vodila istraživačku grupu „Biosocijalno - biologija, društvene razlike i razvoj" na Institutu Maxa Plancka u Berlinu.

Društvena nejednakost u genima

U svojim studijama Raffington je pronašla dokaze da se društvena nejednakost može „vidjeti" u genima koristeći takozvane epigenetske profile. Oni kod djece iz socijalno ugroženih obitelji izgledaju gore, i u usporedbi s drugim studijama ukazuju na lošije zdravlje u odrasloj dobi. Na primjer, povećava se rizik od razvoja dijabetesa ili bržeg starenja.

„Naši rezultati pokazuju da su rane životne okolnosti, na primjer kada se djeca rađaju u siromaštvu, posebno važne za epigenetske profile", objašnjava Raffington. Teoretski, ovi profili djece bi se mogli koristiti da se napravi neka vrsta predviđanja o njihovim zdravstvenim rizicima u odrasloj dobi, ali to još nije empirijski ispitano.

Stres, bolest ili dijeta mogu igrati ulogu

Ono što treba znati je da epigenetika pruža važne informacije koje određuju stanje aktivnosti gena. Radi se o tome koji geni se u stanicama čitaju ili čak isključuju. Vanjski faktori kao što su stres, bolest ili ishrana mogu utjecati na epigenetski program stanica.

Pušenje, na primjer, mijenja epigenom stanica pluća, tako da geni mogu steći svojstva pokretanja bolesti: „Na primjer, iz studija znamo da kada osoba puši i prestane pušiti, to je također vidljivo u pojedinačnim regulatorima gena", objašnjava Raffington.

Jedan epigenetski profil po osobi

Za svoju studiju ova psihologinja nije promatrala pojedinačne gene, već kompletan genom djece, jer utjecaji okoline često utječu na nekoliko gena i efekti mogu biti vidljiviji.

Da bi to uradili, Raffington i drugi istraživači su prikupili uzorke sline više od 3.200 djece i adolescenata između osam i 18 godina i koristili ih za kreiranje epigenetičkog profila za svako dijete. Za procjenu znanstvenica koristi i rezultate prethodnih studija koje su već pokazale zapanjujuće stvari.

"Jedan zaključak iz ovog rada je da bi intervencije za poboljšanje zdravlja i dugovječnosti možda trebalo planirati desetljećima prije pojave bolesti povezanih sa starenjem."

Utjecati na naše gene

Ovo je dobra vijest ovog istraživanja: možete promijeniti epigenetski profil. Jer, on nije fiksiran zauvijek - usprkos možda težim početnim uvjetima u djetinjstvu, objašnjava istraživačica Instituta Maxa Plancka za ljudski razvoj. Međutim, ovdje je još mnogo toga neistraženo. Još uvijek je nejasno koliko na kraju možete napraviti pozitivne promjene ako se, na primjer, počnete hraniti zdravije ili više vježbate kao odrasla osoba.

"Neki istraživači starenja također vjeruju da lijekovi koji mogu postati dostupni u budućnosti, a koji su dizajnirani da uspore ili preokrenu biološko starenje, mogu biti u stanju preokrenuti negativne efekte u ranom životu. Ali, trenutno je to samo muzika za uši", kaže Raffington.

Novčani pokloni za majke

U takozvanoj interventnoj studiji u SAD-u, razvojna psihologinja Raffington će sada dalje istražiti u kojoj mjeri se može utjecati na ove epigenetske profile. U tu svrhu majke koje žive na ili blizu granice siromaštva dobivaju novčane poklone na šest godina kako bi minimirale određene faktore stresa i istražile utječe li to i kako na epigenetske profile djece. Jer, to je psihologinji Raffington glavni istraživački cilj: da njezin rad može rezultirati i mjerama socijalne politike i tako doprinijeti boljem razvoju djece.