Što političke stranke misle o ključnim zelenim izazovima

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF na razini Europske unije kontinuirano prati donošenje i provedbu zakonodavstva koje proizlazi iz Europskog zelenog plana, a ove godine i predstojeće izbore za Europski parlament. U tu je svrhu i WWF Adria pitala političke stranke što misle o nekim od ključnih izazova kako bismo kao organizacija bolje razumjeli stavove stranaka o ključnim politikama zaštite okoliša. 

S obzirom na sve veće posljedice klimatskih promjena na uvjete i troškove života, ovi izbori jedan su od ključnih trenutaka za jačanje europske autonomije i otpornosti Europske unije i svih njenih građana na klimatske promjene, ali i na sve vezane izazove s kojima smo kao kontinent suočeni. Uz zaštitu prirode, WWF kao jedan od svojih ciljeva zagovara i pravedan proces transformacije u klimatski neutralno društvo u kojem se neće povećavati ekonomska i društvena nejednakost.

U Hrvatskoj su se na ispunjavanje upitnika poslanog političkim strankama odazvale Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), Možemo! i Radnička fronta (RF). Stranke smo pitali obvezuju li se i dalje podržati i provoditi Europski zeleni plan i podržati dodatno i jače zakonodavstvo o klimi i okolišu; obvezuju li se postaviti kratkoročne i pravno obvezujuće datume za prestanak korištenja ugljena, plina i nafte; podržavaju li reviziju Zajedničke poljoprivredne politike te preusmjeravanje podrške poljoprivrednicima prema njihovom prelasku na agroekološke prakse; hoće li podržati povećanje ulaganja u zaštitu bioraznolikosti i zaštitu prirode te hoće li provoditi ciljeve Strategije bioraznolikosti i Globalnog okvira bioraznolikosti; koliki postotak udjela obnovljive energije žele vidjeti kao obvezu u europskom zakonodavstvu; kako vide budućnost Zajedničke ribarstvene politike i plavog gospodarstva; te obvezuju li se na bolji pristup informacijama, kao i na pravednu i poštenu tranziciju kroz veća ulaganja u programe uštede energije, energetske obnove i prekvalifikacije, odnosno novih radnih mjesta u Europskoj uniji. 

Sve se navedene stranke obvezuju kao jedan od svojih političkih prioriteta podržati i provoditi Europski zeleni plan i podržati dodatno i jače zakonodavstvo o klimi i okolišu, no Radnička fronta naglašava da bez promjene kapitalističkog načina proizvodnje i distribucije dobara nema niti zelene tranzicije. 

Na pitanje o planovima za prestanak korištenja ugljena, plina i nafte, HDZ navodi kako zagovaraju prestanak korištenja ugljena do 2033. godine i kako na tom planu već provode i brojne projekte. Što se tiče prestanka korištenja plina, smatraju kako je potrebno intenzivirati aktivnosti i napore ulaganja u obnovljive izvore energije, ali i prethodno osnažiti gospodarstvo da se potpuno otkloni od naftnih derivata pa ne daju nikakve rokove. SDP podržava postavljanje pravno obvezujućih datuma za potpuno ukidanje korištenja ugljena, plina i nafte, ali smatra da su datumi 2030. (ugljen), 2035. (plin) i 2040. (nafta) godine prestrogi. RF podržava navedene datume, uz promjenu društveno-ekonomskog modela korištenja tih resursa isključivo za potrebe građana, a ne stvaranje profita. Možemo! podržava ukidanje fosilnih goriva do 2040. godine, no svjesni su da na periferiji Europske unije postoje značajne prepreke za postizanje tih ciljeva. Stava su da je u Hrvatskoj moguće napustiti korištenje ugljena do 2030. godine, ali da je zbog velike ovisnosti o fosilnim gorivima u industriji, grijanju i prometu, teško u potpunosti prijeći na obnovljive izvore energije do 2040. godine. Premda sve stranke zagovaraju klimatsku neutralnost Europske unije i potpuni prelazak na alternativna goriva, smatraju da stopostotna klimatska neutralnost nije moguća do 2040. godine, uz iznimku Radničke fronte. Međutim, spremne su podržati zakonske mjere za ukidanje subvencija za fosilna goriva i ekološki štetnih EU i nacionalnih subvencija odnosno njihovo preusmjeravanje na pomoć ugroženim skupinama i ključnim sudionicima zelene tranzicije.

Sve se stranke obvezuju na reviziju Zajedničke poljoprivredne politike u skladu sa Strategijom Od polja do stola i Europskim zelenim planom te podržavaju postupno ukidanje izravnih plaćanja i preusmjeravanje javnih sredstava EU-a na potporu poljoprivrednicima u prijelazu na održiviji prehrambeni sustav. HDZ smatra da postoji velik prostor za bolje integriranje klimatskih i okolišnih politika u Zajedničku poljoprivrednu politiku i da je u ovom sektoru potrebna temeljita preobrazba i usklađenost s klimatskim i okolišnim ciljevima i ciljevima bioraznolikosti, a da javna sredstva trebaju biti tako programirana da usmjere poljoprivredu na održiviji prehrambeni sustav, kako bi takva poljoprivreda bila isplativa poljoprivrednicima, a njezini proizvodi konkurentni na tržištu. Možemo! zagovara sustav poticaja temeljen na socijalnim i ekološkim kriterijima koji pomažu poljoprivrednom sektoru da postupno prijeđe na organski uzgoj, povećanje kvalitete tla, smanjenje emisija i sprečavanje propadanja hrane u proizvodno-distribucijskom lancu. Uz to, podržavaju pravedniju preraspodjelu poticaja od velikih poljoprivrednih proizvođača prema malima i institucionalno ulaganje u istraživanje, razvoj i informiranje te zadružne oblike poljoprivrede. 

Sve stranke podržavaju i potpunu provedbu Zajedničke ribarstvene politike kako bi se postigao prijelaz na održivo ribarstvo u EU, s malim utjecajem na okoliš te se obvezuju na prilagodbu svih pomorskih politika s ciljevima Europske unije i međunarodnim klimatskim ciljevima i ciljevima bioraznolikosti. 

Svi podržavaju donošenje novih zakonodavnih i nezakonodavnih mjera otpornosti na klimatske promjene koje daju prioritet razvoju i povećanju rješenja temeljenih na prirodi te bi podržali povećanje proračuna kojim bi se dodatnih 50 milijardi eura godišnje uložilo u obnovu prirode i ekosustava. SDP pritom smatra da 50 milijardi eura godišnje nije dovoljno. 

Na pitanje o poboljšanju pristupa informacijama, sudjelovanju javnosti i pristupu pravdi, sve stranke se obvezuju ubrzati nacionalnu provedbu postojećih obveza o pravu na pristup informacijama i pristupu pravosuđu te podržavati daljnje inicijative da se na razini Europske unije riješi pitanje nedosljedne i nejednake usklađenosti sa zahtjevima za pristup pravosuđu u državama članicama. 

Stranke su suglasne i kad se radi o promicanju pravedne i poštene tranzicije te podržavaju uvođenje daljnjih velikih investicijskih programa u Europskoj uniji za olakšavanje pravedne i poštene tranzicije. HDZ napominje kako zelena tranzicija i dekarbonizacija društva prema EU zajedničkim klimatskim ciljevima zahtijeva temeljitu preobrazbu društva i velika ulaganja budući da dosadašnja sredstva namijenjena za tu svrhu nisu ni približno dostatna.