Stari zahtjevi - novi mirovni pregovori?

Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je demilitarizaciju Ukrajine i priznavanje anektiranog Krima kao ruske teritorije - kao uvjete za okončanje ruske invazije na Ukrajinu. Putin je istakao da je „sporazum moguć samo ako se bezuvjetno uzmu u obzir legitimni siguronosni interesi Rusije", priopćio je Kremlj poslije telefonskog razgovora Putina i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Shodno tome, Putin je ponovo pozvao na „denacifikaciju" ukrajinske vlade i „neutralnost" Ukrajine.

Macron je povodom mirovnih pregovora s Ukrajinom apelirao na Putina, da prekine prije svega napade na civile. "Treba obustaviti sve napade na privatne osobe i mjesta stanovanja, očuvati civilnu infrastrukturu, zahtijevao je Macron u telefonskom razgovoru", navodi Jelizejska palaća. Trebalo bi osigurati i puteve, posebno na jugu Kijeva. Iz Pariza je rečeno da je Putin pokazao volju da radi na tim točkama.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je pozvao Moskvu na „trenutni prekid vatre" i povlačenje ruskih trupa iz njegove zemlje. Nakon što je Ukrajina pristala da sudjeluje u pregovorima, Zelenski je u nedjelju rekao da su nade male. „Ne vjerujem previše u rezultat", ali „mora se pokušati", rekao je on u svom govoru.

Rezultati razgovora nisu poznati

Pregovori ukrajinske i ruske delegacije na granici s Bjelorusijom su završeni - njihov sadžaj nije poznat. Pregovarači su se vratili u svoje prijestonice na konzultacije, izvijestila je agencija RIA, pozivajući se na savjetnika ukrajinskog predsjednika Mihaila Podoljaka. I bjeloruska novinska agencija Belta je, pozivajući se na krugove ruske delegacije, javila da će narednih dana biti daljnjih razgovora. Tijekom pregovora „identificirane su određene točke iz kojih se mogu predvidjeti opći stavovi."

U prvoj rundi razgovora rusku delegaciju je predvodio specijalni izaslanik Kremlja Vladimir Medinski. U delegaciji iz Moskve bili su i: zamjenik ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko, zamjenik ministra obrane Aleksandar Fomin, ruski izaslanik na pregovorima takozvane Kontakt grupe Boris Grizlov i poznati političar Leonid Slucki.

Ukrajinsku stranu je predvodio čelnik zastupničkog kluba predsjedničke stranke David Arahamjia. U delegaciji su bili i ministar obrane Aleksij Reznikov, savjetnik predsjednika Mihail Podoljak, zamjenik šefa ukrajinske delegacije u Trilateralnoj kontakt grupi (Minskkram) Andrij Kostin, zastupnik Rustem Umerov i zamjenik ministra vanjskih poslova Nikola Točicki.

Jedan član ukrajinske delegacije je rekao da su pregovori bili teški. „Nažalost, ruska strana i dalje ima vrlo pristrasan pogled na destruktivne procese koje su pokrenuli", rekao je Mihail Podoljak na Twitteru.

Kremlj: Pregovori su mogli početi ranije

Šef delegacije Rusije Medinski je uvjeravao da je Moskva zainteresirana za sporazum. „Definitivno smo zainteresirani za postizanje sporazuma što je prije moguće", rekao je on ruskoj televiziji prije nego što su počeli razgovori.

Međutim, sporazum mora biti „u interesu obje strane." Kremlj je takođe izrazio žaljenje što se pregovori tek sada vode - „iako je prilika postojala", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov državnoj agencija Tass u Moskvi. Ruska delegacija je „dugo" čekala u susjednoj zemlji. Pregovori su mogli  početi još u noći između nedjelje na ponedjeljak, rekao je Peskov. Prema ukrajinskim izvještajima, sastanak nije održan u nedjelju jer je put iz Ukrajine bio težak, zbog borbi.