Srednja i Istočna Europa nemaju velike izglede za gospodarski rast

U sjedištu Svjetske banke u Washingtonu u utorak je predstavljeno izvješće "Previranja u 20: Recesija, oporavak i reforme u srednjoj i istočnoj Europi te bivšem Sovjetskom Savezu".

U izvješću se navodi da su odluke u ekonomskoj politici koje su donosile neke zemlje Europe i srednje Azije tijekom tranzicije iz centralno planiranog gospodarstva prema tržišnom, mogle biti izvorom ranjivosti u suočavanju sa svjetskom gospodarskom krizom, a vjerojatno će utjecati i na oporavak.

Ubrzano dostizanje životnog standarda Zapadne Europe u zemljama koje su iskusile duboku ili dvostruku tranzicijsku recesiju krajem devedesetih godina 20. stoljeća, koje su omogućile banke kreditiranjem u vrijeme neuobičajeno visoke globalne likvidnosti, vodilo je visokom rastu, ali i stvorilo ozbiljne makroekonomske neravnoteže, kada su se te zemlje suočile s globalnom krizom 2008./09. godine.

Dug s kratkoročnim dospijećem dostigao je krajnje visoke vrijednosti. No, nisu sve financijski integrirane zemlje bile jednako ranjive. Njihovo iskustvo sugerira da strože fiskalne politike, ne izolirajući nužno zemlju od krize, mogu igrati stabilizirajuću ulogu, čak i kad neravnoteže ne potiču iz javnog sektora, navodi se u priopćenju Svjetske banka u povodu objave izvješća.

U izvješću se navodi da je međunarodna kolektivna akcija, koju je činilo službeno financiranje i koordinacija matičnih zapadnoeurpskih banaka za održanje njihovih podružnica u srednjoj i istočnoj Europi, omogućila da se dospjeli vanjski dug reprogramira, bar za sada. Te matične banke bile su ključne u jačanju proračunskih ograničenja i održavanju makroekonomske stabilnosti u prvom desetljeću tranzicije.

"Izgledi za gospodarski rast u novim tržištima Europe i srednje Azije znatno su slabiji nego u godinama prije krize", upozorio je Pradeep Mitra, jedan od tri autora izvješća i bivši glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i srednju Aziju. (hina/metro-portal)