Samo mala promjena čini veliku razliku

Modeliranjem je utvrđeno da bi povećanje pokrivenosti drvećem na 30 posto u prosjeku smanjilo temperaturu za 0,4 stupnja Celzijevih (0,7 stupnjeva Fahrenheita) tijekom vrućih ljetnih mjeseci, izvijestili su u The Lancetu.

​Od 6.700 preuranjenih smrti pripisanih višim temperaturama u 93 europska grada tijekom 2015., jedna trećina se mogla spriječiti, prenosi nalaze znanstvenica Science Alert.

​Trenutno je nešto manje od 15 posto urbanih sredina u Europi, u prosjeku, prekriveno nekom vrstom lišća.

​Studija je prva koja projicira broj preuranjenih smrti zbog viših temperatura u gradovima koje bi se mogle spriječiti dodatnim pokrivanjem stablima, rekla je glavna autorica Tamara Iungman, istraživačica na Institutu za globalno zdravlje iz Barcelone (ISGlobal).

​"Već znamo da su visoke temperature u urbanim sredinama povezane s negativnim zdravstvenim ishodima, poput kardiorespiratornog zatajenja, prijema u bolnicu i preuranjene smrti," rekla je u izjavi.

"Naš cilj je informirati lokalne politike i donositelje odluka o prednostima strateškog integriranja zelene infrastrukture u urbano planiranje kako bismo promicali održivije, otpornije i zdravije urbano okruženje."

​Gradovi bilježe više temperature od okolnih predgrađa ili sela zbog takozvanog efekta urbanog toplinskog otoka. Ova dodatna toplina prvenstveno je uzrokovana nedostatkom vegetacije, ispušnim plinovima iz klimatizacijskih sustava, zajedno s tamnim asfaltom i građevinskim materijalima koji apsorbiraju i zadržavaju toplinu.

Klimatske promjene već su pojačale problem. Prošle je godine Europa doživjela najtoplije ljeto u povijesti i drugu najtopliju godinu.

Zdravstvene dobrobiti

Toplinski valovi diljem svijeta doživljavaju rekordne vrhunce, a trajanje im se povećalo u posljednjim desetljećima.

Hladni uvjeti još uvijek uzrokuju više smrti u Europi nego vrućine. Ali, klimatski modeli predviđaju da će bolesti i smrt povezani s vrućinom predstavljati veći teret zdravstvenim službama u roku od jednog desetljeća. "Ovo postaje sve hitnije jer Europa doživljava sve ekstremnije temperaturne fluktuacije uzrokovane klimatskim promjenama", rekla je Iungman.

​Istraživači su procijenili stope smrtnosti za osobe starije od 20 godina između lipnja i kolovoza 2015., ukupno 57 milijuna stanovnika. ​Ovi su podaci analizirani u odnosu na dnevne prosječne gradske temperature u dva scenarija modeliranja.

​Prvi je usporedio gradsku temperaturu sa i bez urbanih toplinskih otoka. Drugi scenarij simulirao je smanjenje temperature ako je pokrivenost drvećem povećana na 30 posto.

​U prosjeku je temperatura u gradovima tijekom ljeta 2015. bila 1,5 stupnjeva Celzijevih veća nego u okolnim selima. Grad s najvećom razlikom - 4,1 stupanj Celzijevih stupnjeva - bio je Cluj-Napoca u Rumunjskoj.

​U svim gradovima, 75 posto ukupnog stanovništva živjelo je u područjima toplijim za najmanje jedan stupanj, dok je 20 posto imalo temperature najmanje dva stupnja više.

Sveukupno, gradovi s najvišim stopama smrtnosti povezanim s temperaturom bili su u južnoj i istočnoj Europi.

"Ovo je važan dio istraživanja", komentirao je Laurence Wainwright, predavač na Smith School of Enterprise and the Environment Sveučilišta u Oxfordu.

​"Urbana sadnja drveća - u pravim razmjerima, na pravim mjestima i pod određenim drugim uvjetima - vjerojatno dovodi do skromnog, ali stvarnog smanjenja smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u mnogim urbanim područjima."

​Ranije studije su pokazale da zelene površine mogu imati dodatne zdravstvene prednosti, kao što su smanjenje kardiovaskularnih bolesti, demencije i lošeg mentalnog zdravlja, kao i poboljšanje kognitivnog funkcioniranja djece i starijih osoba.