Riješen problem biogoriva
Umjesto kukuruza ili šećerne trske, za proizvodnju etanola može se iskoristiti divlje proso
Najbrži način da započnete kavgu među ekolozima jest da pokrenete temu biogoriva, tekućeg goriva biljnog porijekla poput etanola koje bi s vremenom moglo zamijeniti fosilna goriva, piše Time.
Manji troškovi, više energije
Oni koji se zauzimaju za biogorivo vide u njemu mogućnost da se prekine ovisnost o uvozu nafte i proizvede energent koji neće škoditi klimi. Protivnici odbijaju biogorivo, koje se sada proizvodi najviše iz kukuruza i šećerne trske, smatrajući ga slijepom ulicom koja će podići cijene hrane, a pritom neće spasiti planet. Dosad se činilo da su protivnici više u pravu. Kukuruz, glavni izvor etanola u SAD-u, nije vrlo bogat izvor energije i teško je shvatiti kako bi svijet s gotovo milijardu gladnih mogao odvojiti veliki dio svog uzgoja kukuruza za gorivo. Gotovo pet milijardi galona etanola iz kukuruza, proizvedenih u SAD-u u 2006., već je znatno utjecalo na cijenu žitarica koja je dosegla rekordne visine u svijetu.
Značajna promjena
Proizvodnja biogoriva iz divljeg prosa teža je nego iz kukuruza ili šećerne trske, ali energetske i ekološke dobrobiti su znatno veće pa je prelazak nužan i hitan.
Ali, što ako bi se biogorivo moglo stvarati od nejestive biljke koja raste na tlu presiromašnom za uspješnu poljoprivredu? Upravo ta misao vodi pokušaj da se proizvede celulozni etanol iz divljeg prosa koje raste u prerijama, bez nekog posebnog utjecaja ljudi. Umjesto goriva iz hrane, divlje proso (Panicum virgatum) pruža gorivo praktično ni iz čega, a novi članak u Radovima Nacionalne akademije znanosti (PNAS) tvrdi da treba napraviti tu promjenu.
Provedeno je dosad najveće istraživanje o uzgoju divljeg prosa za proizvodnju energije. Poljoprivrednici su na deset polja, svako od po 15 do 20 jutara, uzgajali divlje proso i pratili koliko su goriva i gnojiva potrošili za to vrijeme. Rezultati su pokazali da je divlje proso dalo 540% više energije nego što je potrošeno za njegov uzgoj, žetvu i preradu, a etanol iz kukuruza donosi samo 25% više energije. Emisija štetnih plinova iz takvog goriva bila bi 94% niža nego iz fosilnih goriva, gotovo nepostojeća. Prethodna istraživanja dala su slične rezultate, ali na znatno manjem uzorku.
Uspješna ideja
- Ideja je da ne koristimo plodno tlo za proizvodnju goriva umjesto hrane. Ovo istraživanje pokazuje da možemo koristiti divlje proso s marginalnih zemljišta za stvaranje energije, i to s jednakim pozitivnim učinkom na okoliš - zaključuje Kenneth Vogel sa Sveučilišta u Nebraski, voditelj tima znanstvenika koji su radili na istraživanju.
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
Dali mi itko mkze reci gdje se moze navaviti sjeme divljeg prosa?
Hvala lijepa!
Novi komentar