Godinu obilježili recesija, Obama, H1N1 i klimatski summit

Unatoč činjenici da je izbila u 2008., gospodarska kriza bitno je obilježila 2009., koja će se pamtiti i po ulasku prvog afroameričkog predsjednika u Bijelu kuću, epidemiji gripe H1N1 te mobilizaciji svijeta, ali ne i pobjedi za spas planeta od globalnog zatopljenja.

Godina koja je Hrvatskoj donijela ulazak u NATO savez i konačnu deblokadu pristupnih pregovora s Europskom unijom, a Uniji stupanje na snagu reformskog (Lisabonskog) ugovora, bila je ponajprije godina recesije.

Svjetsko gospodarstvo, koje je početkom 2009., bilo na rubu ponora, a oporavak ima zahvaliti odlučnim intervencijama vlasti, još je duboko pogođeno najtežom krizom poslije 30-ih godina 20. stoljeća.

Svjetska trgovina i financijska tržišta potonula su u prvih 12 mjeseci krize više nego katastrofalne 1929. godine, no sa sadašnjom krizom lakše su se nosila jer su vlade brzo intervenirale ubrizgavanjem tisuća milijarda dolara u financijski sustav.

Četiri mjeseca nakon propasti američke banke Lehman Brothers, Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da je svjetska gospodarska kriza ušla u duboku recesiju. U vodećim gospodarstvima padao je rast BDP-a, čak 6,4 posto u Sjedinjenim Državama koje su svaki mjesec gubile 700.000 radnih mjesta, a "crnog ponedjeljka", 27. siječnja, samo u jednome danu 72.000.

U trećem tromjesečju rast američkog BDP-a iznosio je 2,8 posto, u Japanu 1,3 posto, u zoni eura 0,3 posto, a Kina, golemo svjetsko gospodarstvo, nije ni doživjela recesiju nego usporavanje rasta i od srpnja do rujna imala je rast od nevjerojatnih 8,9 posto.

Ne samo Kina, već većina azijskih gospodarstava bilježit će u 2010. solidan gospodarski rast i biti lokomotive oporavka, predviđaju stručnjaci, a MMF očekuje svjetski rast od 3,1 posto, no ipak u deset najjačih gospodarstava ne vidi ni novih zajmova ni novih radnih mjesta.

FENOMEN OBAMA

Svečanom prisegom uz raskošnu svečanost Barack Obama postao je 20. siječnja prvi crni predsjednik najmoćnije države, prepoznat po izvrsnim govorima, podupiran u domovini i svijetu, unaprijed slavljen po obećanjima promjena.

Odustao je od prijeporne gradnje proturaketnog sustava u Češkoj i Poljskoj i predsjedao Vijećem sigurnosti UN-a kad je donijelo rezoluciju o sprječavanju širenja nuklearnog oružja i nuklearnom razoružanju.

I počeo je raščišćavati ostavštinu svog prethodnika. U siječnju je objavio da će u roku od godine dana zatvoriti logor Guantanamo na Kubi gdje su bez suđenja godinama čamili navodni islamski teroristi, a u u Kairu je pozvao na nov početak odnosa SAD-a i muslimana.

Antinuklearni angažman priskrbio mu je Nobelovu nagradu za mir, ali i oštre kritike onih koji su željeli najprije vidjeti rezultate njegova rada. Kritike su zaredale kada je u prosincu objavio da u Afganistan šalje novih 30.000 vojnika.

Primajući nagradu u Oslu poručio je da je uporaba sile nekada opravdana humanitarnim razlozima, a nije izostavio ni upozorenja tradicionalnim američkim neprijateljima, Sjevernoj Koreji i Iranu.

S ruskom stranom propustio je postići nov sporazum do 5. prosinca, kada istječe START, važeći dokument o nuklearnom razoružanju.

Uz žilave otpore korporacija i republikanaca pogurao je reformu kako bi zdravstvenu skrb osigurao za 36 milijuna Amerikanaca koji je nemaju, ali zbog te reforme i slaba gospodarstva, prvenstveno velike nezaposlenosti, popularnost mu je pala ispod 50 posto.

Unatoč takvu rejtingu, sam je prvu godinu svog mandata ocijenio s 4+ i ustvrdio da je naslijedio izazove veće od bilo kojeg predsjednika još od Franklina Delanoa Roosevelta, koji je vodio SAD kroz Veliku depresiju 1930-ih i II. svjetski rat.

EPIDEMIJA H1N1

Otkako je 24. travnja Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila da je veliku smrtnost i zarazu u Meksiku prouzročio dosad nepoznat oblik "svinjske gripe", zavladao je strah od pandemije, koja je i proglašena 11. lipnja i postala prva pandemija gripe u 21. stoljeću.

Poslije prvih valova panike pokazalo se da virus H1N1 nije tako smrtonosan kako se strahovalo, a čak i priznati stručnjaci ocijenili su da je možda manje opasan od obične, sezonske gripe i da katastrofične prognoze o smrtnosti samo plaše stanovništva.

Cjepivo je proizvedeno i za njega su države izdvojile velike svote novca, no zaredale su i teorije zavjere o virusu umjetno stvorenom u laboratoriju radi zarade farmaceutske industrije ili radi nadzora stanovništva putem mikročipa koji se ubrizgava cjepivom.

H1N1, koji duboko pogađa pluća, najsmrtonosniji je za djecu, adolescente i mlađe ljude, no vjerojatno su antibiotici, antivirusni lijekovi, cjepivo i općenito napredak medicine zaslužni za to da je smrtnost koju izaziva daleko iza velikih pandemija kakve su bile "španjolica" 1918. (2 do 3 posto), azijska gripa 1957.-1958., te "hongkonška" 1967.-1968 s oko 0,2 posto smrtnosti.

KLIMATSKI SUMMIT

Unatoč brojnim stručnim studijama koje upozoravaju da Zemlju čekaju katastrofe jer bi zbog porasta razine mora mogli nestati mali otoci te nastupiti suše, glad i prisilne seobe stanovništva ne ograniči li čovjek svoje štetno djelovanje na planet, prosinac 2009., nije donio odlučnih pomaka prema zaštiti planeta.

Dvotjedni summit o klimatskim promjenama u Kopenhagenu na kojem su predstavnici 193 zemlje trebali donijeti pravno obvezujuć sporazum o smanjenju emisija stakleničkih plinova i ograničiti rast temperature na dva stupnja, protekao je u međuoptužbama bogatih i siromašnih, napetostima i zastojima rada te sukobima policije s ekološkim aktivistima, a završio mršavim rezultatima.

Prihvaćeni tekst ne obvezuje države na smanjenje stakleničkih plinova niti određuje rok do kada to učiniti, već poziva razvijene i zemlje u razvoju da tu obvezu preuzmu pismenim putem do kraja siječnja.

Da je gospodarska kriza, koja je najviše obilježila 2009., svijetu ipak najvažnija, možda je najslikovitije sažeo izvršni direktor Greenpeacea Kumi Naidoo. On je najviše kritizirao Sjedinjene Države za koje je rekao da su voljne deblokirati milijarde dolara za spas banaka i nagrade bankarima, ali ne i za borbu protiv globalnog zatopljenja koje već odnosi ljudske živote.