Ratovi, katastrofe, nasilje - jeste li ovisni o lošim vijestima?
Možete li se isključiti iz obilja katastrofičnih informacija u medijima ili ste ovisni o strahu i tuđoj nesreći?
Vijesti iz crne kronike redovito su među najčitanijima i najgledanijima. No, osobe koje se ne mogu isključiti iz svijeta katastrofa, ratova, nesreća i nasilja, mogu postati ovisne o lošim vijestima, tvrdi psihologinja Judith Orloff u online izdanju Huffington Posta.
Fenomen opisuje kao ovisnost o strahu, pri čemu su strah i katastrofe (koje se događaju drugima) povezani s ovisnosti o internetu koji je prepun informacija i novih vijesti. Među simptomima ovisnika stoga se spominju napadaji panike zbog tehničkih problema koji onemogućuju pristup internetu, odnosno najnovijim vijestima.
>>Ovisnost o internetu može dovesti do depresije
"Načelno možemo reći da većina voli čitati vijesti o katastrofama i zločinima. Iza toga stoji vrlo jednostavan princip - loša vijest prvo izaziva strah nakon kojeg nastupa smirenje jer se nesreća nije dogodila nama nego drugima. Dolazi do lučenja endorfina, hormona sreće. Sretni smo zbog tuđe nesreće", objašnjava psiholog Borwin Bandelow sa Sveučilišta Göttingen za Bild.
Test: Jeste li ovisni o lošim vijestima?
Odgvorite na sljedeća pitanja sa "da" ili ne".
- Brinete li svakodnevno o brojnim stvarima?
- Je li vam teško isključiti TV ili internet kad su vijesti loše?
- Osjećate li se nervozno kada nemate pristup mobitelu ili internetu?
- Jeste li skloni preuveličavanju problema?
- Brinu li vas stvari koje ne brinu osobe iz vašeg okruženja?
- Tražite li novi problem/strah čim se riješite prethodnog?
Rješenje: Ukoliko ste s "da" odgovorili na svih šest pitanja, mračne informacije i strah igraju jako veliku (ovisničku) ulogu u vašem životu. Što manje "da" imate, to ste manje zabrinuti i skloni lošim vijestima.
Od ovisnosti o lošim vijestima i tuđim nesrećama možemo se zaštititi tako da manje konzumiramo crnu kroniku koju nam "serviraju" mediji. Oroff preproučuje da se okružimo pozitivnim ljudima koji nisu toliko opterećeni katastrofama te da živimo sada, tj. da potisnemo strah od budućnosti na koju ionako ne možemo utjecati. Pogotovo na globalnoj razini.
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
Novi komentar