Rasprodaja crnog zlata

Cijene nafte više ne padaju, čak počinju ponovo rasti, vidljivo je na ekranu njujorške burze sirovina NYMEX koji s pažnjom promatraju Jeffrey Grossmann i njegove kolege. Grossmann, koji je već desetljećima u ovom poslu, kaže: "Posao s naftom je uvijek bio vrlo težak." Ali, ovoga puta je, kaže, drugačije.

U prvim danima 2016. cijena nafte je pala na 30 dolara po barelu. S tako niskom cijenom nitko nije računao. Čak i iskusni burzijanci kao što je Grossmann. "Cijene su padale previše brzo", kaže Grossmann. Još prije financijske krize se strahovalo da bi potražnja mogla biti prekomjerna, kazao je Antoine Halff sa Sveučilišta Columbia univerziteta u New Yorku. "Mnogi su se pripremali za rat za resurse."

Razlog neravnoteži

Razlozi za ovakva kretanja na svjetskom tržištu su višestruki. S jedne strane, potražnja sada stagnira, čak i u zemljama s ubrzanim gospodarskim razvojem poput Kine. A SAD je pak zahvaljujući frackingu došao do ogromnih količina nafte tako da ju više ne mora uvoziti. Potrošnja nafte će u ovoj godini slabije rasti nego 2015., procjena je Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Osim toga, Saudijska Arabija, u kojoj se nalaze zalihe nafte druge po veličini na svijetu, preplavila je tržište ovom sirovinom. Najprije je to činila da bi potisnula fracking, a sada da Iranu oteža pristup tržištu. Prošle godine Iran je na tržište dnevno plasirao između 300.000 i 600.000 barela nafte.

Sa cijenama padaju i zarade. Britanski naftni koncern BP računa da će zbog svakog dolara za koji se smanji cijena nafte njegova godišnja dobit biti umanjena za 500 milijuna dolara. Posljedice su otpuštanja. U zadnjih 18 mjeseci otpušteno je 100.000 do 250.000 zaposlenih u naftnoj industriji. U SAD-u su posljedice katastrofalne prije svega u Teksasu, Louisiani, Sjevernoj Dakoti i Aljasci. Te savezne države se uglavnom financiraju iz poreza u naftnoj industriji.

Kalkulacije Saudijaca

Negativno kretanje konjunkture bi se moglo zaustaviti smanjenjem eksploatacije nafte. No mnogi u Europi i Americi smatraju da će Saudijska Arabija i dalje bezobzirno braniti svoju poziciju na svjetskom tržištu u odnosu na Iran. Antoine Halff ne vjeruje da se iza toga krije politička strategija. "Odluka o prodaji sve većih količina nafte je racionalna", kaže on. Jer ako cijena nafte pada, onda se mora prodati veća količina da bi se ostvarila ista zarada.

Bez obzira na razloge - rezultat je isti. Mali konkurenti su istjerani s tržišta. Antoine Halff je uvjeren da će se tržište dugoročno stabilizirati samo od sebe. Saudijsku Arabiju niske cijene nafte jednako pogađaju kao i druge članice OPEC-a. I Jeffrey Grossmann je uvjeren da je dostignuta najniža točka te predviđa da će cijena uskoro rasti, barem za koji dolar. Njegova predviđanja potvrđuje trenutačno stanje na tržištu. U prošli četvrtak (21.1.) cijena je ove godine po prvi put ponovo bila viša od 30 dolara po barelu.