Produženje rada nuklearki kao izlaz iz krize?

Sredinom srpnja je i najvećim optimistima u Njemačkoj postalo jasno da zemlju u zimskom polugodištu čeka ozbiljna energetska kriza. Zato ne treba čuditi da i tri stranke koje sačinjavaju takozvanu „semaforsku" koaliciju razmišljaju o produženju rada preostale tri njemačke nuklearne elektrane. Čak je i od prvobitnog kategoričnog odbijanja te mogućnosti kod Zelenih u međuvremenu postalo jedno „možda". Ta je stranka nastala iz pokreta koji je odbijao korištenje atomske energije, ali je prevelik strah od bijesa građana ako naredne zime u hladnim stanovima još nestane i struje.

Njemački liberali (FDP) su sve ofanzivniji, zahtijevajući da se rad atomskih postrojenja ne produži samo do jeseni 2021., već do proljeća 2024. Nadaju se da će do tada njemačko gospodarstvo prebroditi odvikavanje od ruskog gasa. 

Oporba i liberali u ofanzivi

Konzervativni demokršćani, koji su na posljednjim izborima izgubili vlast, sada kao oporba zagovaraju nastavak korištenja atomske energije kako bi se spriječile moguće nestašice. Njihov šef Friedrich Merz je u intervjuu za drugi program njemačke televizije ZDF rekao: „Predviđam da ćemo na kraju godine vidjeti produženje vremena rada za atomske elektrane." Oporbena desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) kao i Slobodni birači, koji su u Bavarskoj koalicijski partneri bavarskih demokršćana (CSU), su još konkretniji: osim produženja rada tri elektrane oni žele ponovno pokretanje još tri nuklearke koje su isključene krajem prošle godine.

Tri elektrane koje su još uvijek aktivne (Neckerwestheim, Emsland i Isar) morale bi prema važećim propisima obustaviti rad 31. prosinca. One ove godine proizvode šest posto ukupne električne energije u zemlji. A na bazi plina se proizvodi oko deset posto električne energije. Ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) opominje da će se nestašica prije svega odnositi na plin i grijanje za industriju, a ne na električnu energiju, pa produženje rada nuklearki, kaže on, neće donijeti ništa. 

Taj argument je „nepodnošljivo pogrešan"

Profesorica za energetiku u zgradama na Sveučilištu Siegen Lamia Messari-Becker ne slaže se s tim: „Izjava koju stalno slušamo, da imamo problem s toplotnom, ali ne i s električnom energijom, nepodnošljivo je netočna." Ona objašnjava da će veliki broj ljudi prijeći na upotrebu električne energije za grijanje što će imati „dramatične posljedice za potrošnju struje". Trenutno se brojni zeleni i socijaldemokratski političari pozivaju na rezultate stres-testa koji će biti objavljeni za nekoliko tjedana, a tiču se sigurnosti snabdijevanja električnom energijom.

Glasnogovornik kancelara Scholza je rekao da će produženje rada nuklearnih elektrana za razdoblje poslije nove godine biti ispitano u postupku s otvorenim ishodom. A ministarstvo za zaštitu okoliša, koje je u rukama Zelenih, još uvijek se inzistira na dogovorenom roku za isključenje. Glasnogovornik tog ministarstva je tim povodom izjavio: „Trenutno polazimo od toga da Njemačka odustaje od upotrebe nuklearne energije." Dodao je da su zahtjevi koji se moraju ispuniti ako se želi produžiti rad nuklearki vrlo visoki, a odlučujuća su pitanja sigurnosti. No stručnjaci kažu da su sigurnosna i pravna pitanja rješiva, ako politika za tako nešto da jasne smjernice. 

Terminološke borbe

Da bi se izbjegla formulacija "produženje vremena rada" koja je nezgodna za dijelove zelenog i socijaldemokratskog političkog miljea, sve se više upotrebljava sintagma „razvučeni pogon" . Ministarstvo gospodarstva je na temelju jedne provjere došlo do zaključka da je moguće produžiti rad postojećih nuklearnih elektrana, samo ako se prethodno smanji količina proizvedene električne energije u njima. Otud preporuka da se ne produžava rad. Društvo za sigurnost postrojenja i reaktora (GRS) smatra da je produžavanje rada ove tri elektrane moguće za razdoblje od najmanje 80 dana. 

Isar 2 - produženje bez ograničenja ?

Prema podacima Saveznog udruženja proizvođača atomske energije to ne vrijedi za Isar 2, koji je među pet najvećih nuklearki na svijetu. On s raspoloživim nuklearnim gorivom može raditi do ljeta 2023. Bavarski ministar gospodarstva Hubert Aiwanger, političar Slobodnih birača, rekao je u intevjuu za Deutschlandfunk da bi čak i nuklearna elektrana Gundremmingen C, koja je isključena krajem prošle godine, mogla se uključiti i proizvoditi struju do kolovoza 2013. 

Promjena načina razmišljanja 

Čak i pioniri zelenog energetskog preokreta poput Thorstena Lencka sada priznaju da snabdijevanje električnom energijom ove zime svakako nije sigurno: „Prema našim dosadašnjim analizama, svakako je moguće da naredne zime nekoliko sati energija opskrba može biti otežana." On je novi šef trusta mozgova Agora Energiewende. Njihov glas se pažljivo sluša, njegov prethodnik Patrick Graichen u međuvremenu je postao državni tajnik nadležan za klimatsku politiku u ministarstvu gospodarstva Roberta Habecka.