Hitni plan za štednju plina

Članice Europske unije dogovorile su se oko hitnog plana za smanjenje potrošnje plina, priopćilo je češko predsjedništvo Europskim vijećem na Twitteru. To je dogovoreno na izvanrednom sastanku nadležnih ministara ovoga utorka (26.7.) u Bruxellesu. Taj bi plan prije svega trebao smanjiti rizike koji bi mogli nastupiti u slučaju potpunog prekida isporuke ruskog plina.

Hitni plan, kako je prethodno predložila i Europska komisija, predviđa dobrovoljno smanjenje nacionalne potrošnje u razdoblju od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023. za 15 posto. Osim toga, trebalo bi biti moguće proglašavanje alarma u cijeloj Uniji i određivanje obvezujuće štednje u slučaju masivnijih smetnji u opskrbi plinom.

Sven Giegold (Zeleni), državni tajnik u njemačkom Ministarstvu gospodarstva i zaštite klime, na Twitteru je komentirao: „Ogromna većina, samo je Mađarska bila protiv." I nazvao ovu odluku ministara besprimjernim korakom: „Države članice, koje uopće ne uvoze ruski plin, pokazuju se solidarnima i obvezuju se na odricanje od potrošnje. Toga još nikada nije bilo."

Odluka Europskog vijeća

U usporedbi s prvim nacrtom Europske komisije, ovim se planom predviđa znatno više izuzetaka i prepreka za uvođenje obvezujuće štednje. Tako bi ovo posljednje moglo odlučiti samo Europsko vijeće sastavljeno od predsjednika država i vlada svih članica, a ne Europska komisija.

To konkretno znači da bi odluku o tome koliko plina svaka članica mora uštedjeti bila donošena većinom od najmanje 15 od ukupno 27 članica. Osim toga, ta većina mora obuhvaćati i najmanje 65 posto ukupnog broja stanovnika EU-a.

Brojni izuzeci i prepreke

Izuzeci bi, primjerice, mogli biti predviđeni za zemlje poput Cipra, Malte i Irske. Za njih obvezna štednja ne bi vrijedila tako dugo dok ne budu direktno povezane s plinskom mrežom jedne od članica EU-a. A kod drugih država bi količina plina koju moraju uštedjeti mogla biti ovisna, primjerice, o naporima u skladištenju plina, eventualnoj prijetećoj krizi u opskrbi strujom ili o potrošnji plina kao sirovine, recimo za proizvodnju umjetnog gnojiva.

Nadležni češki ministar Jozef, Sikela, čija zemlja trenutačno predsjeda Unijom, opravdavao je na rubu današnjeg sastanka brojne izuzetke: „Različite države su u različitim pozicijama." Kako je objasnio, neke zemlje nisu priključene na plinske mreže, a neke zemlje trebaju još više vremena da bi napunile skladišta plina za iduću zimu.

Dan prije današnjeg ministarskog sastanka ruski koncern Gazprom je najavio da će upola smanjiti količinu plina koji isporučuje plinovodom Sjeverni tok 1.