Varilux banner
« Svijet
objavljeno prije 24 dana i 14 sati
INTERVJU

Prijetnje novinarima vode do autocenzure

Razvoj neovisnih medija u zemljama zapadnog Balkana središnji zadatak medijske politike OESS-a u toj regiji. Jer mediji su ti koji omogućavaju pluralizam, kaže u razgovoru za DW OESS-ov stručnjak za medije Harlem Desir

Dajte novinarima da rade svoj posao
Dajte novinarima da rade svoj posao (Arhiva)
Više o

novinari

,

prijetnje

,

autocenzura

DW: Mediji u zemljama zapadnog Balkana su pod višestrukim pritiscima, što se odražava na slobodu mišljenja i štampe. Što su, prema Vašim procjenama, uzroci?

Harlem Dezir: Najveći problem medija na zapadnom Balkanu je sigurnost novinara. U prošlosti smo bili svjedoci mnogih prijetnji i napada. Počinitelji još uvijek uživaju previše slobode, a premalo je kaznenog gonjenja. Na primjer, nedavno je u Crnoj Gori pucano na novinarku Oliveru Lakić - počinitelji još nisu pronađeni. Tako nešto stvara klimu u kojoj novinari osjećaju prijetnje i zbog toga dolazi do samocenzure.

To je također pitanje poštivanja politike. Mediji se moraju poštivati, pa i kada su kritički nastrojeni. Jer, mediji su po prirodi kritički. Oni su važni čimbenici svake demokracije, oni pozivaju na odgovornost one koji su na vlasti. To pomaže javnosti da dođe do neovisnih informacija i omogućava pluralističku raspravu. To je važan zadatak, njima mediji omogućavaju pluralizam. Mediji su u mnogim zemljama pod vrlo jakim financijskim pritiskom, kao i pod pritiskom političkih interesa, koji koriste medije kako bi utjecali na mišljenje za ili protiv vlade.

Vrlo je važno dozvoliti razvoj neovisnih medija koji streme profesionalnom novinarstvu. Mi želimo poticati kvalitetno novinarstvo i različita mišljenja. Za to su nam neophodna fer pravila, pravna država i naravno poštivanje slobode mišljenja. I naravno da bi se trebao spriječiti utjecaj na medije političkim marketingom, da se spriječi kupovina medija, kupovina novinara i pritisak na medije koji zastupaju drugačije mišljenje.

S obzirom na tu analizu, što Vi kao neko tko je od OESS-a zadužen za medije radite protiv takvih pojava?

Ja sam posljednjih godina više od 40 puta intervenirao kod vlada zemalja zapadnog Balkana. Sve te zemlje su članice OESS-a i obavezale su se da će poštivati medijske slobode. Dakle, one su meni dale mandat kao predstavniku za medijske slobode da se njima požalim u slučaju prijetnji nekom novinaru, novinarskim uvjetima rada ili prijetnje pluralizmu medija. Mi dakle radimo s njima.

U pogledu novih reformi i novih nacrta zakona, uputio sam vladama više pravnih savjeta. Zalažemo se na primjer za to da financiranje javnih servisa bude održivo i neovisno od politike redakcije. To je vrlo kompliciran proces i bojim se da će potrajati - ali mislim da je to prijeko potrebno. Te zemlje su u procesu približavanja Europskoj uniji, a jasno je da nema demokratizacije bez slobodnih i neovisnih medija.

Nakon godinu dana na toj funkciji, kako gledate na razvoj medijskih sloboda na zapadnom Balkanu? Je li primjetna tendencija poboljšanja ili pogoršanja?

To se razlikuje od zemlje do zemlje. Mogu reći da smo prethodne godine uočili mnogo promjena u Makedoniji. Medijska klima postala je potpuno drugačija, a također i medijski zakoni su bolji. No, ono što vidimo u čitavoj regiji jeste da postoji mnogo prijetnji novinarima. Još uvijek postoji raskorak između zakona - koji su najčešće dobri - i njihovog provođenja.

Naravno, postoji ogroman ekonomski pritisak na medije, kao uostalom i u čitavom svijetu. No, ovdje je još teže jer je tržište manje. Mislim da je neophodno podržavati digitalizaciju i prilagodbu na nove medijske uvjete. Jedino tako možemo jamčiti i da ćemo i u budućnosti imati pulsirajući, pluralistički medijski prostor s kvalitetnim novinarstvom. Zbog toga također podržavamo i reguliranje medija, formiranje vijeća za tisak i poštivanje radničkih prava novinara, kako bi mediji dobili jake novinare koji su u stanju  boriti se s političkim pritiscima.

Piše: Adelheid Feilcke/DW
25.09.2018. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh