« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 19 dana i 14 sati

Dogodilo se na današnji dan - 30. travnja

Pogubljeni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, ubio se Adolf Hitler, završen Vijetnamski rat

Dogodilo se na današnji dan 30. travnja
Dogodilo se na današnji dan 30. travnja (Arhiva)
Više o

Kirsten Dunst

,

dogodilo se na današnji dan

,

Paul Verlaine

,

Max Nettlau

,

Vladimir Vidrić

,

Emma Pierson

,

Adrian Pasdar

,

na današnji dan

,

rođendani slavnih osoba

,

30. travnja

,

rođeni

,

30. 4.

Hrvatski ban i vojskovođa Petar Zrinski i njegov šurjak, plemić i pjesnik Fran Krsto Frankapan, 1671. godine pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu. Dvojica hrvatskih plemića bili su dio organizatora urote hrvatskih i ugarskih velikaša, poznate pod nazivom Zrinsko-frankopanska urota, nezadovoljnih centralizatorskom oklijevajućom politikom Bečkoga dvora, koji je sklapao ponižavajuće mirovne sporazume s Osmanlijama. Godine 1664. carska vojska je strahovito razbila Turke kod sv. Godharda, ali tu pobjedu Leopold I. nije iskoristio nego je sklopio sramotni Vašvarski mir s uvjetima kao da su Turci pobjednici. Hrvatska i Ugarska nisu priznale dogovor s nevjerojatno lošim uvjetima da Turci mogu zadržati sve što su do početka rata osvojili, a kako im je Beč podlom politikom onemogućio da se zakonito izbore za svoja prava, nije bilo druge nego da se hrvatske i ugarske vođe udruže, te da ostvare svoja prava pobunom. Car Leopold I. doveo je hrvatske velikaše 1670. u Beč pod izgovorom pomirenja, ali ih je odmah dao uhititi i zatoiti u jednoj od kula zloglasne tamnice u Bečkome Novom Mjestu. Optužba je bila tako vješto sročena da je osuda mogla glasiti jedino - smrt, te su Zrinski i Frankopan 18. travnja 1671. osuđeni zbog uvrede kralja i izdaje zemlje na strašnu smrt odsijecanjem desne ruke i glave. Kosti dvojice velikana hrvatske povijesti 1919. premještene su u grobnicu u Zagrebačkoj katedrali pod Frankopanovim stihom 'Navik on živi ki zgine pošteno'.

Vođa američke Kontinentalne vojske i pobijednik Američkog rata za nezavisnost George Washington, 1789. godine preuzeo je službu prvog predsjednika Sjedinjenih Država. Iako ispočetka nije želio prihvatiti predsjedničku poziciju Washington, koji je do danas ostao jedini predsjednik SAD-a kojega je poduprlo 100 posto izbornog tijela, popustio je i na svečanosti u Federal Hallu u New Yorku po Ustavu SAD-a izrekao prisegu. Bivši vojskovođa pokazao se kao uspješan političar i administrator te je 1792. opet izabran za predsjednika, a tijekom tog mandata, kojega je odradio prilično nevoljko, odbio je kandidaturu za treći i uspostavio tradiciju maksimalnog služenja dva predsjednička mandata.

Nezavisna Država Hrvatska 1941. godine donijela je Zakon o rasnoj pripadnosti, na osnovu kojeg su počeli progoni Židova, Roma i Srba. U samo nekoliko mjeseci od uspostave vlasti iz nacističke Njemačke 'uvezeni' su rasistički zakoni (Nürnberški zakoni) i postupci. Koncentracijski logori, prvenstveno Jasenovac, također su ubrzo osnovani po nacističkom uzoru, a u njima su zatvarani, istrebljivani surovim postupkom ili sustavno likvidirani �idovi, Romi, Srbi i politički protivnici režima. Masovna pogubljenja Židova započela su već u srpnju 1941. Do jeseni 1942. većina Židova i Roma sa područja NDH bila je likvidirana, smještena u Jasenovac ili odvedena u nacističke logore, gdje su umrijeli ili bili ubijeni tijekom slijedećih nekoliko godina. U današnjoj hrvatskoj povijesnoj znanosti nema spora o osnovnoj činjenici - holokaust, tj. sustavni progon i fizička likvidacija Židova i Roma, u Hrvatskoj je proveden brzo i temeljito.

Njemački političar i nacistički diktator Adolf Hitler prema pretpostavkama povjesničara 1945. godine ubio se u svom bunkeru u Berlinu. S vojnog gledišta Njemačka je 1945. već izgubila rat, no Hitler nije dozvolio nikakve mirovne pregovore sa savezničkom snagama. Zadnji mjeseci rata prolaze po njegovom naređenju u medijskoj kampanji o obnovi čuda dinastije Brandenburg koja će spasiti Njemačku. Bez obzira na tu 'nadu' u travnju 1945. kad je Crvena armija došla na domak granica Berlina, mnogi su savjetnici predlagali Hitleru da se skloni u Bavarsku ili u austrijske planine gdje bi se mogao dulje održati, no Hitler je, uvelike pod utjecajem Josepha Goebbelsa, odlučio ostati i umrijeti u glavnom gradu Reicha. Pošto je Crvena armija opkolila centar grada i parlament u kojem se nalazio Hitlerov bunker, smatra se da je nacistički vođa izvršio samoubojstvo kombiniranjem trovanja cijanidom i pucnjem u glavu. Hitlerovo i tijelo njegove dugogodišnje ljubavnice Eve Braun, vojnici Crvene armije pronašli su spaljeno u plitkom grobu u vrtu parlamenta. Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje što je potvrđeno DNK analizom ostataka s osobama u bližim porodičnim vezama.

Sjevernovijetnamske trupe 1975. godine osvojile su Saigon čime je završen Vijetnamski rat koji je trajao od 1959. Snage pod vodstvom generala Van Tien Dunga dan ranije započele su završni napad na grad jakim artiljerijskim bombardiranjem, dok su američke trupe i diplomacija žurno evakuirani. Ubrzo nakon početka napada sjevernovijetnamska vojska osvojila je ključna mjesta u gradu, a nakon što su na predsjedničku palaču izvjesili svoju zastavu vlada Južnog Vijetnama je proglasila kapitulaciju. Uz Ho Ši Mina, najpoznatiji sudionik vijetnamskog rata je general Vo Nguen Giap, briljantni vojni strateg koji je porazio i Francuze kod Dien Bien Phua, te izgradio strategiju koja je na kraju otjerala Amerikance iz Vijetnama, čime se uvrstio među najuspješnije vojskovođe 20. stoljeća. Saigon je nakon pada preimenovan u Ho Chi Minh City, a njegov pad slavi se kao Dan ujedinjena Vijetnama.

Francuski pjesnik Paul Verlaine, autor poeme Pjesničko umijeće, koju pjesnička generacija osamdesetih godina prihvaća kao manifest simbolizma, inače osoba s brojnim psihičkim problemima zbog kojih je često imao problema sa zakonom i boravio u zatvorima, između ostalog i zbog pucanja na kolegu Rimbauda, ali nesumnjivo velik i inspiriran pjesnički um, rođen je u Metzu 1844. godine.

Njemački povjesničar i anarhist Max Nettlau, dugogodišnji suradnik Errica Malateste i Pjotra Kropotkina, koji je od kraja 19. stoljeća do 2. svjetskog rata sudjelovao u anarhističkom pokretu i ulagao ogromne napore kako bi zbivanja u njemu i oko njega ostala dokumentirana za buduće generacije, rođen je 1865. godine u Neuwaldeggu u Austriji.

Hrvatski književnik Vladimir Vidrić, jedan od najistaknutijih lirika moderne, na glasu zbog svog burnog života, nevjerojatne inteligencije i fotografskog pamćenja, autor pjesama Jutro, Pejzaž, Adieu, Ex Pannonia, Dva levita i brojnih drugih, rođen je u Zagrebu 1875. godine.

Američki glumac i redatelj Adrian Pasdar, najpoznatiji po ulozi Jima Profita u kultnoj TV seriji Profit, te po ulogama u filmovima Near Dark, Mysterious Ways i onima Nathana Petrellija i Sylara u seriji Heroes, rođen je 1965. godine u Pittsfieldu u Massachusettsu.

Britanska glumica Emma Pierson, najpoznatija po ulozi Anne Thornton-Wilton u humorističnoj seriji Hotel Babylon, te po nastupima u filmovima Virtual Sexuality, Angell's Hell i Bloodlines, rođena je u Plymouthu u Devonu 1981. godine.

Američka glumica i pjevačica Kirsten Dunst, dobitnica brojnih nagrada među kojima su MTV Movie Award, Empire Movie Award, CFCS i BSFC Award, višestruko nominirana za nagrade Saturn i Zlatni globus, poznata po ulogama u filmovima Interview with the Vampire, Little Women, Drop Dead Gorgeous, The Crow: Salvation, Spider-Man 1, 2 i 3, Marie Antoinette i brojnim drugima, rođena je 1982. godine u Point Pleasantu u New Jerseyu.

30.04.2024. 00:02:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    30.04.2021. 09:59
    da kraj rata uvietnamu dogadaj dana
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh