Dogodilo se na današnji dan - 1. svibnja

Škotski i Engleski parlamenti 1707. godine donijeli su Zakon o uniji (Act of Union) kojime su Škotska i Engleska kraljevina spojene u jedinstveno Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije. Dvije kraljevine dijelile su krunu odnosno monarha od 'Ujedinjenja kruna' 1606. kada je škotski kralj James VI naslijedio englesku krunu, ali formalno su još punih stotinu godina bile odvojene. Vjerojatno najbolji opis tog ujedinjenja dao je povjesničar Simon Schama kada je napisao "Što je počelo kao nasilno spajanje, završilo je potpunim partnerstvom najutjecajnijeg svjetskog 'koncerna' ... i predstavlja jednu od najzadivljujućih transofrmacija u povijesti Europe."

Jedna od najmisterioznijih ogranizacija u povijesti, Iluminati, osnovani su 1776. godine u Ingolstadtu u Bavarskoj od strane profesora Adama Weishaupta. Prvobitni, Iluminati su bili tajno društvo čiji je cilj bio je ukinuti organiziranu religiju i sve svjetske vlade te povesti ljudski rod u 'Novi svjetski poredak' kojim upravlja apsolutni razum. No, njihovu urotu je vrlo skoro otkrila bavarska vlada te su bili prisiljeni povući se u potpunu tajnost. O njima se nakon toga više ne zna puno, ali teoretičari zavjere tvrde da još uvijek postoje i iza kulisa upravljaju svjetskom politikom. Pripisuje im se organizacija i pokretanje francuske revolucije, svjetskih ratova, ustrojstvo komunizma te Ujedinjenih naroda i Europske unije, a sve to kao sredstvo centraliziranja svijeta pod jednim parlamentom, ustavom i valutom. Sinonim za Iluminate danas je Savjet za inozemne veze, 'think tank' koji se sastoji od bogatih bankara, poznatih znanstvenika i utjecajnih političara. Vjeruje se da rade na ostvarenju Novog svjetskog poretka, sekularne svjetske vlade s UN-om kao policijom. Nitko ne može dokazati njihovo postojanje, ali njihov se utjecaj, povežu li se činjenice svjetske geopolitike, može vidjeti posvuda.

U Chicagu je 1886. godine započeo opći štrajk kojime su se radnici nastojali izboriti za svoje dostojanstvo i prava među kojima i osmosatno radno vrijeme. U prosvjedima koji su zahvatili više od 1.200 tvornica u cijelom SAD-u sudjelovalo je između 350.000 i 400.000 radnika i radnica koji su napustilo svoja radna mjesta i krenuli u marš ulicama zahtijevajući osmosatno radno vrijeme po principu 8:8:8, odnosno 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati slobodnog vriemena. Štrajku su se pridružili i radnici tvornice McCromick Harvester Works iz Chicagoa, no 3. svibnja poslodavci su među radnike poslali svoje 'štrajkolomce'. Izeđu radnika i njih došlo je do sukoba te je intervenirala policija ranivši mnoge i ubivši četvero radnika. Kao odgovor na taj događaj 4. svibnja, anarhisti i radnički aktivisti sazvali su za 20:30h mirnu skupštinu na Haymarket trgu gdje se trebalo raspravljati o daljnjim tokovima borbe i o odgovoru na akcije policije. Oko 22h kad je skup bio pri kraju policija je zahtjevala raspuštanje skupštine no tada je netko iz gomile, u kojoj je preostalo oko 200 ljudi, bacio bombu ubivši jednog i ranivši nekoliko policajaca. Policija je otvorila vatru pri čemu je ubila sedmero svojih redarstvenika (što je utvrđeno kasnijim medicinskim pregledom) i mnogo radnika i radnica čiji broj do danas nije utvrđen. Nakon događaja uhićeno je devetoro anarhista i radničkih aktivista od kojih je na kraju puštena jedino Lucy Parsons. Suđenje aktivistima bilo je namješteno i puno kontradikcija, nikada nije pronađen ni jedan dokaz koji bi upućivao da su bombu bacili optuženi, a neki svjedoci su tvrdili da radnici uopće nisu bacili bombu već da se radilo o provokaciji u režiji službe agenata Pinkerton. No, sud nije bio zainteresiran za istinu, aktivistima se nije sudilo radi ubojstva već radi njihovog aktivizma - radi njihove borbe za svoja prava. Tako je i u optužbi pisalo da su oni osuđeni radi svojih govora i pamfleta koji su nadahnuli štrajk koji je kulminirao ubojstvom policajca. Od osmero osuđenih četvoro njih, Albert Parsons, Adolph Fischer, August Spies i George Engel obješeno je 11. studenog. 1887. Louis Lingd izvršio je samoubojstvo uoči vješanja, Michael Schwab i Samuel Filden osuđeni su na doživotnu robiju, a Oscar Neebe na 15 godina zatvora. Na spomeniku žrtvama Haymarketškog masakra upisano je 'Doći će dan kada će naša šutnja biti moćnija od vašeg blebetanja!', zadnje riječi kojima se okupljenima prije nego je obješen obratio August Spies. U čast ovim žrtvama i ovom događaju , koji su kroz svijet prenijeli marljivi aktivisti, ponajviše Lucy Parsons, Prvi Maj se diljem svijeta, od kada je priznat na Drugom kongresu Internacionale 1891., slavi kao Međunarodni dan radnika i radnica, poznat i kao May Day.

Vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH pod nazivom Bljesak počela je u 5:30 ujutro 1995. godine. Prvi napad HV-a izvršen je na južni i središnji dio zapadnoslavonske enklave Republike Srpske Krajine snagama sastavljenim od dijelova četiri profesionalne brigade te niza specijalnih, pričuvnih, domobranskih i policijskih postrojbi. U akciji je sudjelovalo oko 7.200 hrvatskih vojnika i policajaca od kojih je oslobađajući zapadnu Slavoniju, poginulo 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Napad je uspio preko svih očekivanja pa su već prvoga dana hrvatske snage došle nadomak Okučana i ušle u Jasenovac te ovladale svim bitnim objektima. U samo 31 sat operacija oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara teritorija te je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac. Akcija Bljesak bila je u vojnom smislu nastavak vojne operacije Otkos 10 iz prosinca 1991. kada je oslobođen veći dio zapadne Slavonije, no njeno potpuno oslobađanje tada je spriječilo potpisivanje Sarajevskog sporazuma i dolazak mirovnih snaga UN-a. Pouke koje su za obje strane proizlazile iz Bljeska bile su jasne. HV je postala snaga za koju srpske paravojne jedinice više nisu ravnopravan protivnik, znatno bolje naoružana i opremljena nego ranije, HV je sad bila u stanju razbiti pobunu, a postalo je isto tako očito da je hrvatska strana odlučila da se problem u cjelini riješi vojnim sredstvima te da nema smetnji da se to dogodi vrlo brzo što se pokazalo potpuno točnim kada je u kolovozu akcijom Oluja oslobođen ostatak područja okupiranih u sastavu Republike Srpske Krajine.

Hrvatski književnik, prevoditelj i zagonetač Ivan Trnski, autor brojnih pjesama, pripovijetki, dramskih igrokaza i zagonetki među kojima su pjesničke zbirke Pjesme krijesnice i Popijevke i milosnice mladenke, te rasprava O hrvatskom stihotvorstvu zbog koje je nazvan ocem hrvatske metrike, rođen je u Novoj Rači kod Bjelovara 1819. godine.

Američka izvođačica Calamity Jane, pravog imena Martha Jane Cannary-Burke, pionirka i profesionalna skautkinja s divljeg zapada, ali najpoznatija po svojem prijateljevanju i suradnji s Divljim Bilom Hickokom, te nastupima u Buffalo Bill's Wild West Showu gdje je oduševljavala publiku svojim jahačkim i vještinama pucanja, rođena je 1852. godine u Princetonu u Missouriju.

Irski filmski glumac Dan O'Herlihy, zapamćen po nastupima u filmovima Macbeth, Robinson Crusoe, Invasion U.S.A., Waterloo, Halloween III: Season of the Witch, The Last Starfighter te RoboCop 1 i 2, rođen je u Wexfordu 1919. godine.

Hrvatski filozof Milan Kangrga, jedan od osnivača časopisa Praxis koji je postao središte okupljanja i snažne profilacije grupe filozofa koji su po njemu dobili ime praxisovci, jedan od 'posljednjih Mohikanaca' marksizma koji je za sebe duhovito znao reći "Ja sam ostao proleter!", autor stotina knjiga, članaka, rasprava i studija te bespoštedni kritičar društvene zbilje, rođen je 1923. godine u Zagrebu.

Američka autorica i folk pjevačica Judy Collins, poznata po nevjerojatnoj čistoći soprana, eklektičnom ukusu svog glazbenog izričaja i socijalnom aktivizmu, dobitnica Grammyja za najbolju folk izvedbu, jedan put i nominirana za Oscara, rođena je u Seattleu 1939. godine.

Hrvatski nogometaš i reprezentativac Darijo Srna, trenutno igrač Šahtara iz Donjecka koji je karijeru započeo u NK Neretvi, a nastavio u Hajduku, od 2002. član državne nogometne reprezentacije za koju je zabilježio 60 nastupa i 17 golova, rođen je 1982. godine u Metkoviću.