Preko 200 organizacija poziva čelnike EU da odbace deregulaciju GMO-a

Europske zemlje raspravljaju o novom dalekosežnom zakonskom prijedlogu o genetski modificiranim organizmima (GMO-ima). On obuhvaća genetski modificirane (GM) usjeve i divlje biljke proizvedene novim tehnikama genske manipulacije (NGT).

Ove GMO biljke poznate su i kao „novi GMO-i" ili „NGT-GMO-i" i većinom će biti pokrivene patentima, kao i „stari GMO-i". Prijedlog zakona povećat će kontrolu koju nekolicina kompanija ima nad poljoprivrednicima i ograničiti slobodan protok genetskog materijala za uzgajivače i poljoprivrednike. On predstavlja ozbiljnu prijetnju poslovanju malih i srednjih europskih uzgajivača i poljoprivrednika te ekološkom i GMO-free sektoru. Predloženi zakon izuzima nove GMO-e iz postojećeg EU zakonodavstva o GMO-ima. Konkretno, većinu njih izuzima iz obveznih sigurnosnih provjera, omogućujući njihovo namjerno ispuštanje u prirodu i prisutnost u prehrambenom lancu bez ikakve procjene rizika koje bi mogli predstavljati za prirodu ili ljudsko zdravlje.

Također, prijedlog izuzima većinu novih GMO-a iz obveze praćenja nakon puštanja u okoliš, što je nužno u slučaju da se pojave problemi za potrošače ili prirodu koji nisu bili uočeni tijekom procjene rizika. Neovisni znanstvenici i nacionalne agencije iz Francuske, Njemačke i Austrije upozoravaju da novi GMO-i mogu predstavljati rizik za prirodu (npr. izmijenjene interakcije s oprašivačima) i ljudsko zdravlje (npr. alergenost ili toksičnost). Prijedlog zakona također ukida slobodu izbora za proizvođače i građane jer većina novih GMO-a više neće biti sljediva (praćena) niti označena u prehrambenim proizvodima.

Ova deregulacija novih GMO-a imat će značajne socioekonomske posljedice za poljoprivrednike, uzgajivače i druge sudionike u prehrambenom lancu, ali te posljedice neće biti uzete u obzir u procjeni rizika, iako bi trebale. Deregulacija novih GMO-a uzrokovat će probleme za poljoprivrednike i uzgajivače, kao što je objašnjeno u donjem prilogu. Ti problemi uključuju biopiratstvo i privatizaciju sjemena (života), povećan rizik od tužbi protiv poljoprivrednika i uzgajivača od strane vlasnika patenata zbog navodnog kršenja patentnih prava, administrativno opterećenje zbog pravne nesigurnosti (stalna pravna budnost), povećane proizvodne troškove, rizik od gubitka poslovanja, smanjenje raznolikosti sjemena (agrobioraznolikost) - koja je poljoprivrednicima potrebna za prilagodbu klimatskim promjenama - te veću osjetljivost na štetnike i bolesti.

Prijedlog zakona također 2 predstavlja prijetnju postojećim pravima poljoprivrednika na čuvanje, korištenje, ponovnu upotrebu i razmjenu vlastitog sjemena (prava poljoprivrednika na sjeme), kao i malim i srednjim uzgajivačima, a mogao bi prekršiti i prava ekoloških i GMO-free poljoprivrednika. Obećanja o održivosti novih GMO biljaka su hipotetska, s obzirom na to da je vrlo malo novih GMO-a stiglo na tržište u posljednjem desetljeću. Među onima koji su došli na tržište već postoje primjeri tržišnih neuspjeha. Kada je riječ o društvenim koristima, poput prilagodbe klimatskim promjenama povećanom otpornošću na sušu, odnosno na nestašicu vode, istraživanja se provode već dugo - kako s "starim" tako i s novim GMO-ima - ali dosad bez uspjeha. S druge strane, selekcija koju provode poljoprivrednici na svojim poljima te mali i srednji uzgajivači već sada omogućuje prilagodbu na stresne uvjete poput suše (koja će se s klimatskim zagrijavanjem povećavati) i nudi rješenja prilagođena specifičnim lokalnim poljoprivrednim uvjetima i sustavima.

Primjerice, programi organskog oplemenjivanja koji se temelje na znanju već su razvili uspješne inovativne sorte s otpornijim kulturama prilagođenima principima i specifičnim uvjetima ekološke poljoprivrede. Nijedan proizvod ili poljoprivredni sustav ne može se proglasiti "održivim" isključivo na temelju određene biljne sorte ili pojedinog svojstva (karakteristike biljke).

Nadalje, velik dio istraživanja povezanih s novim genomskim tehnikama (NGT-GMO) nije usmjeren na postizanje održivosti ili na društvene koristi, već na potrošnju i industrijsku upotrebu (str. 3), primjerice, razvoj ružičastog ananasa. Potpisane organizacije, koje predstavljaju europske poljoprivrednike, male i srednje uzgajivače, prehrambeni sektor i civilno društvo, duboko su zabrinute zbog pokušaja ubrzanog postizanja sporazuma u Vijeću te pregovora između Vijeća i Parlamenta, s obzirom na potencijalne rizike novih GMO-a za ljudsko zdravlje i prirodu, kao i zbog brojnih neriješenih pitanja na stolu - patenata, metoda identifikacije i detekcije, cijene sjemena, raznolikosti sjemena, suživota, negativnih socioekonomskih utjecaja i opasnosti od daljnje korporativne kontrole prehrambenog lanca.

Duboko smo zabrinuti što rješenja koja su predložili Europski parlament te belgijsko i poljsko predsjedništvo Vijeća ne rješavaju problem patenata (vidi točku 1.1 u prilogu). Pozivamo europske zemlje da zaštite svoje poljoprivrednike i uzgajivače, kao i građane i prirodu. Svi novi GMO-i moraju i dalje podlijegati procjeni rizika i sustavnom praćenju, moraju imati jasno definirane metode identifikacije i detekcije te osiguranu sljedivost i označavanje u prehrambenom lancu. Zemlje moraju imati pravo zabraniti ili ograničiti njihovu kultivaciju na svom teritoriju.

Pozivamo europske zemlje da zaustave deregulaciju novih genetski modificiranih biljaka.