Pravilnik o opasnim psima na javnoj raspravi

Prijatelji životinja svojim komentarima na aktualnoj javnoj raspravi istaknuli su pozitivne pomake u Pravilniku o opasnim, moguće opasnim i psima iz nekontroliranog uzgoja. „Novi Pravilnik donosi niz preventivnih mjera kojima je cilj zaštititi pse i ljude te onemogućiti zloupotrebu i zlostavljanje pasa na osnovi pasmine. Detaljnije se reguliraju obaveze posjednika pasa određenih pasmina i njihovih križanaca iz nekontroliranog uzgoja kako bi se spriječili neželjeni štenci velikih pasmina, ugrizi pasa, ozljede i smrt ljudi i pasa, a time i usmrćivanje pasa koji su prouzročili napade i smrtne slučajeve", pojašnjavaju iz Prijatelja životinja. Dodaju da Hrvatska ima velike probleme s neodgovornim skrbnicima, nekontroliranim razmnožavanjem većih pasmina i borbama pasa, kojima je nužna pomoć.

Prijedlog Pravilnika propisuje da je opasan pas onaj koji je bez povoda napao i nanio tjelesne ozljede ugrizom čovjeku ili ga usmrtio, ili koji je drugoga psa teško tjelesno ozlijedio ili usmrtio, ili koji je uzgajan/obučavan za borbe pasa ili je zatečen u organiziranoj borbi s drugim psom. Psi u tipu pasmine terijer tipa bull iz nekontroliranog uzgoja uvršteni su u moguće opasne pse. I jedni i drugi moraju se kastrirati i proći školovanje i test socijalizacije. Za njihovo držanje posjednik mora biti stariji od 21 godinu; protiv njega se ne smije voditi postupak za teška kaznena djela i ne smije biti pravomoćno kažnjen za prekršaj iz područja zaštite životinja i drugih zakona koji propisuju prekršaje s elementima nasilja; ne smiju postojati druge okolnosti koje ukazuju da bi pas mogao biti zlouporabljen kao što su prekomjerno uživanje alkohola, konzumacija opojnih droga, agresivno ponašanje itd.

Novost je što za određene snažne pasmine i njihove križance iz nekontroliranog uzgoja njihovi skrbnici moraju kao preventivnu mjeru osigurati kastraciju psa. Riječ je o psima koji zbog svojih genetskih predispozicija, veličine i snage ugriza mogu, za razliku od manjih pasa, nanijeti teške ozljede ili usmrtiti čovjeka ili drugoga psa, a u najvećem dijelu europskog zakonodavstva proglašavaju ih opasnima jer su najčešće navedeni na popisu pasa s velikim brojem napada, pa i onih sa smrtnim ishodom.

„Navođenjem određenih pasmina u Pravilniku ne stigmatiziraju se psi tih pasmina, već ih se štiti od zloupotrebe. Odredbe Pravilnika služe prevenciji propisujući minimum uvjeta koje trebaju ispuniti osobe koje žele držati pse u tipu nekih pasmina koje su žrtve borbi pasa ili ih koriste za zaštitu osoba na neadekvatan način ili zbog snage ugriza mogu ugroziti ljude i druge pse. Kastracija pasa u tipu pasmine terijer tipa bull, koji se najčešće koriste za borbe pasa, pomaže tim psima jer kastrirane pse ne koriste za borbu, a inače se ne bi smjeli uzgajati niti prodavati. Kastracija velikih pasmina sprječava nastanak neželjenih legala pasa iz nekontroliranog uzgoja, koji se mogu naći u krivim rukama i na ulici, a ako završe u skloništu, teško se udomljavaju. Preventivne mjere ne štete psu, već mu pomažu jer ako nekoga napadne i ugrize, ne čeka ga ništa dobro, a mogu spriječiti napad na čovjeka ili na životinju", kažu Prijatelji životinja.

Ističu da se sve mjere u Pravilniku odnose na pse iz nekontroliranog uzgoja pa preventivne odredbe Prijedloga Pravilnika štite ne samo sigurnost ljudi nego i navedene pasmine. U slučaju ugriza i napada psa na čovjeka ili životinju uvijek je odgovornost na skrbniku, a ne na psu. Zakonodavac stoga propisuje skrbnicima minimalne uvjete držanja određenih pasmina, čime izravno potiče odgovorno nabavljanje i držanje takvih pasa. Naime, česte su situacije da terijere tipa bull i pse snažnih pasmina nabavljaju neodgovorni pojedinci iz pogrešnih razloga, što rezultira napadima na ljude i druge pse, ili ih pak zloupotrebljavaju za borbe pasa osobe koje su mahom već počinile prekršajna i kaznena djela.

Prijatelji životinja istaknuli su da je važan pozitivan pomak u novom Pravilniku odredba da ako skrbnik odbije dovesti psa iz kategorije opasnog ili moguće opasnog psa na školovanje ili polaganje testa, taj pas smješta se u sklonište za životinje ili se udomi, dok još uvijek aktualni Pravilnik propisuje da se pas u tom slučaju usmrćuje. Time se ispravlja velika nelogičnost i nepravda jer su psi dosad plaćali životom nemar i neodgovornost svojih skrbnika. Također, pohvalno je što je i dalje zabranjeno oglašavanje i reklamiranje opasnih i moguće opasnih pasa, ali uz izuzetak skloništa koja će sada moći, nakon provedenih mjera propisanih novim Pravilnikom, oglašavati te pse radi udomljavanja.

„Preventivne odredbe Prijedloga Pravilnika pomažu psima određenih pasmina koje treba zaštititi i jedini su mehanizam kontrole nekontroliranih legala. Pozivamo sve da na www.prijatelji-zivotinja.hr pročitaju našu detaljnu argumentaciju i da na javnoj raspravi koja traje do 26. 8. podrže zaštitu i ljudi i pasa koje jedino loše postupanje čovjeka može učiniti opasnima", zaključuju Prijatelji životinja.