Pravilna ishrana za one s visokim tlakom

Onaj tko pati od visokog tlaka zna što mora - smanjiti unos soli! No, to nije sve. Iz prehrane bi trebao izbaciti i nezdrave masnoće, smanjiti unos ugljikohidrata, naročiti iz cjelovitih žitarica, ali jesti puno voća i povrća. Savjete o prehrani kod ljudi s hipertenzijom nude dvije studije čiji su rezultati objavljeni u publikaciji Archives of Internal Medicine. Obje studije uključivale su 150 osoba s pretilošću ili s problemima s viškom kilograma. Obje su sagledavale učinke nekoliko dijeta vezanih za krvni tlak, ali i za druge čimbenike kao što su masnoće u krvi, stanje arterija, itd.

Prva studija izgledala je ovako: prehrana sudionika temeljila se na malenom unosu ugljikohidrata (manje od 20 grama na dan), malom unosu masnoća te konzumiranju sredstva protiv debljine, takozvanih orlistat tableta. Pacijenti, među kojima je jedna osoba od tri bila dijabetičar, primjenjivali su ovakvu vrstu dijete nešto manje od godinu dana. Svi su izgubili podjednak broj kilograma, ali ovakva dijeta imala je i još nekoliko pozitivnih učinaka. Naime, manjim unosom ugljikohidrata lakše se kontrolirala glikemija, tlak, inzulinemija, itd.

Druga studija je pak pozornost usmjerila na poznatu dijetu za tlak, takozvanu DASH dijetu (Dietary Approaches to Stop Hypertension), čiji su učinci također poboljšavali stanje tlaka u organizmu kao i zdravlje i elastičnost arterija te funkcionalnost srca.

DASH je vrlo popularna u SAD-u, a vrlo je slična mediteranskoj prehrani - mnogo voća i povrća, umjeren unos žitarica i jako malo masnoća. Osim toga, dijeta podrazumijeva obilnu konzumaciju mliječnih proizvoda. Istina je da su ugljikohidrati potrebni, ali je važno biti umjeren s njihovim unosom, tvrde studije. Massimo Volpe, predsjednik talijanskog SIPREC-a (Società Italiana di Prevenzione Cardiovascolare; vrsta udruženja za zdravlje srca i kardiovaskularnog sustava), kaže da je dijeta, odnosno prehrana u slučaju kad ljudi pate od visokog tlaka jasna i jednostavna - što više voća i povrća, što manje nezdrave hrane. Sve se to već znalo i ranije, ali nije na odmet ponavljati i ponavljati sve dok ljudi jednom zauvijek ne shvate da ono što jedemo ima izravan utjecaj na stanje kardiovaskularnog sustava. Ove studije samo dodatno potvrđuju važnost zdrave prehrane.

Ipak, stručnjak upozorava da pacijenti koji imaju visok tlak ne mogu očekivati radikalne promjene nabolje samo ako promjene način ishrane. Čuda jesu moguća, ali su malo vjerojatna. Previše je čimbenika koji definiraju krajnje zdravstveno stanje čovjeka. Kod nekih će se sniziti tlak, drugi će samo izgubiti kilograme, treći će uspjeti oboje, no to ne znači da zdrava hrana nije dobra za svakoga. Jedno je sasvim sigurno - iako dijete i ishrana neće uvijek smanjiti stopu smrtnosti ili opasnost od srčanih problema, sigurno će imati barem ujedan pozitivan učinak koji, naravno, nije dovoljan da bi u tijelu sve savršeno funkcioniralo, ali bolje išta nego ništa.  Rezultati studija su ohrabrujući, naročito u smislu prevencije hipertenzije, ali i u teškim slučajevima kad su potrebne ozbiljne terapije i lijekovi, optimističan je na kraju Volpe.