Postoje li dokazi o izgubljenoj civilizaciji na dnu Perzijskog zaljeva?

Na mjestu gdje se danas nalazi Perzijski zaljev skriveno je nekad plodno tlo koje je vjerojatno opskrbljivalo prve ljude koji su živjeli izvan Afrike prije nekih 75.000 do 100.000 godina, sugerira novo istraživanje. Nekada je ta površina bila veličine današnje Velike Britanije, ali se sve više smanjivala kako je nadirala voda. Indijski je ocean sve progutao prije otprilike 8.000 godina, smatraju znanstvenici. Istraživanje je objavljeno u časopisu Current Anthropology u izdanju za prosinac i ima velike implikacije vezano za brojne aspekte najranije ljudske povijesti.

Na primjer, stručnjaci i dan danas raspravljaju o datumima u kojima su se pojavili prvi ljudi izvan Afrike - smatralo se najranije prije oko 125.000 godina iako su stručnjaci nedavno izjavili da se to dogodilo prije 60.000 godina što je trenutno općeprihvaćena paradigma ili barem tako tvrdi Jeffrey Rose, arheolog sa Sveučilišta u Birminghamu koji je proveo istraživanje.

U znanstvenim krugovima Jeffreyjeva teorija da je prvi suvremeni čovjek izvan Afrike boravio na spomenutom mjestu smatra se poprilično odvažnom. Robert Carter sa Sveučilišta Oxford Brookes i Viktor Cerny iz praškog Arheološkog instituta smatraju da je teorija izvrsna i da će, ako se nakon daljnjih istraživanja pokaže točnom, vjerojatno potaknuti sasvim drugačije pristupe problemu iseljavanja čovjeka iz Afrike.

No tko su zaista bili ljudi iz Zaljeva? Rose vjeruje da je to bila lokacija kontaktiranja između Neandertalaca (koji su živjeli u području gornjeg toka Tigrisa i Eufrata i istočno-mediteranske regije) i suvremenog čovjeka. Štoviše, nedavno su predstavljeni i dokazi (sekvenciranje genoma Neandertalca) da se suvremeni čovjek miješao s Neandertalcima što bi značilo, kako Rose to objašnjava, da smo djelomično pećinski ljudi.

Rose kaže da je Zaljev prije 75.000 godina bio plitka kopnena površina gotovo kao bazen, idealna za sklanjanje od surovih pustinjskih uvjeta koji su je okruživali - Rose tvrdi da je tu bilo mnoštvo izvora vode koja je također bila dostupna iz rijeka kao što su Tigris, Eufrat, Karun i Wadi al-Batin. U proteklih nekoliko godina arheolozi su na duž obala Perzijskog zaljeva pronašli dokaze o ljudskim nastambama starima 7.500 godina. Na tim se lokacijama iznenada pojavilo mnoštvo arheoloških nalazišta - ostatci trajnih kamenih kuća, grnčarija, dokazi o uzgajanju životinja pa čak i dokazi o najstarijim plovilima na svijetu, objašnjava Rose za LiveScience.

On smatra da se te nastambe nisu razvijale brzo; dokazi o prijašnjim populacijama su postojali, ali su ostali skriveni ispod Zaljeva. Stoga nije slučajno da se osnivanje tako fascinantnih i razvijenih zajednica duž obala zbivalo istovremeno s nadiranjem Indijskog oceana prije 8.000 godina. Ti novi kolonizatori obala najvjerojatnije su pristigli iz središta Zaljeva bježeći pred vodom, tvrdi Rose.

Najupečatljiviji dokazi pronađeni su na nalazištu Jebel Faya 1 unutar zaljevskog bazena, otkrivenom prije četiri godine. Tu su pronađena tri različita paleolitska naselja stara između 125.000 i 25.000 godina. Otkrio ih je Hans-Peter Uerpmann sa Sveučilišta Tubingen iz Njemačke. Na temelju toga se može reći da su rane ljudske skupine sigurno živjele oko zaljevskog bazena tijekom kasnog Pleistocena.

Ako znanstvenici pronađu bilo kakvo kameno oruđe s područja koje je sada potopljeno, potvrdit će se da su tu ljudi bili i tijekom Kamenog doba, kaže Rose, odnosno Paleolitika. U prijevodu, potrebno je pronaći potopljenu ili zakopanu nastambu i istražiti je pod vodom.

Na kraju Rose svoje tvrdnje potkrjepljuje i mitologijom. Gotovo da nema civilizacije iz područja južne Mezopotamije koja u svojoj mitologiji ne spominje veliku poplavu ili potop. i dok nazivi i imena variraju, sadržaj i struktura mitova su identični i to počevši od onih nastalih prije 2.500 godina prije Krista do Knjige (po Bibliji) do Kur'ana.