Postaje li Arktik radijator umjesto frižidera?

Nakon što se činilo da se ogromne sante leda veličine do četvrtine Walesa lome sa "sve većom učestalošću", Ministarstvo vanjskih poslova naručilo je pregled, koji je potvrdio da se ekstremni događaji ondje događaju češće i da su intenzivniji.

Jane Rumble, voditeljica polarnih regija u Uredu za vanjske poslove, Commonwealth & Development UK, rekla je: "Ono što se dogodi na Antarktici ne ostaje na Antarktici. To ima globalne posljedice i stoga je važno podići svijest o tome kroz što Antarktika prolazi."

Profesor Martin Siegert, glaciolog na Sveučilištu Exeter, rekao je da su izuzetno zabrinuti zbog "sve većeg intenziteta i učestalosti ekstremnih događaja i kaskadnih utjecaja koje oni imaju u drugim područjima".

Rekao je da bismo trebali biti "duboko zabrinuti za okoliš Antarktika u godinama koje dolaze pod kontinuiranim izgaranjem fosilnih goriva".

Željeli su "isprovocirati znanstvenu zajednicu...da počne shvaćati ekstremne događaje na Antarktici mnogo ozbiljnije nego što su bili", dodao je profesor Siegert.

"Mislim da postoji stvarna opasnost, u godinama koje dolaze da se Antarktika počne ponašati na način koji više liči na Arktik...da prestane djelovati kao rashladno sredstvo za planet, i počne djelovati kao radijator."

Znanstvenici su posebno zabrinuti za tri krajnosti.

1. Apsolutno ogroman toplinski val

Najekstremniji toplinski val ikada zabilježen na globalnoj razini pogodio je istočnu Antarktiku u ožujku 2022., poslavši temperaturu na površini za 38,5°C višu nego što bi trebale biti. Umjesto očekivanih otprilike -50°C, dosegnuli su -10°C. Da se to dogodilo ljeti, počelo bi topiti površinu ledenih ploča, što znanstvenici kažu da nikada prije nisu vidjeli.

Toplinski val bio je "apsolutno ogroman", rekao je profesor Siegert. Temperatura je bila ne samo daleko iznad prosjeka, nego i daleko viša čak i od dosadašnjih rekorda.

2. 'Padajući' morski ledeni pokrivač

Rekordi u pokrivenosti mora ledom se "ruše" od otprilike 2016. godine. Nove rekordno niske razine postavljene su tri puta u samo sedam godina.

"Čak i godine koje nisu bile rekordne bile su neobične na temelju onoga što smo naučili očekivati ​​na temelju prethodnih desetljeća", rekla je dr. Caroline Holmes, znanstvenica za polarnu klimu pri British Antarctic Survey.

Kako se morski led, koji pluta na površini oceana, topi, prestaje odbijati toplinu i svjetlost od sunca i otkriva više tamne morske površine koja upija toplinu.

Pokrivač morskog leda početkom 2023. godine, u antarktičkom ljetu, bio je "već rekordno nizak, ali onda je pao stvarno daleko od svega što smo ranije očekivali".

"Vidimo doista novi svijet u antarktičkom morskom ledu", dodao je dr. Holmes.

3. 'Dramatičan' kolaps ledene ploče

Znanstvenici su također upozorili na "dramatično" urušavanje ledenih polica Larsen A i B na Antarktičkom poluotoku i ledene ploče Conger na istočnoj Antarktici, što može povisiti temperaturu atmosfere i leda. Ledene police su dio ledenjaka ili ledenog pokrivača koji je isplivao u more gdje pluta na površini.

"Vidjeli smo dramatične promjene u opsegu ledenih polica oko Antarktike tijekom godina", rekla je dr. Anna Hogg, izvanredna profesorica na Školi za Zemlju i okoliš na Sveučilištu Leeds. Otapanje "utječe na stanovništvo koje živi oko obala diljem svijeta" putem erozije obalnih poplava i olujnih udara, rekla je.

Hogg je također upozorila na "neviđeno" topljenje površine leda koji se nalazi na kopnu, koji može ili oteći u ocean, zagrijati snježni pokrivač ili procuriti dolje i podmazati donju stranu leda, omogućujući mu da brže teče u ocean, koji ga može otopiti odozdo.

Topljenje ledenih ploča na Grenlandu i Antarktici podiglo je globalnu razinu mora za 1,8 cm od 1990-ih i odgovara najgorem scenariju klimatskog zatopljenja.

Ako se ove stope nastave, očekuje se da će ledene ploče podići razinu mora za dodatnih 17 cm i izložiti dodatnih 16 milijuna ljudi godišnjim obalnim poplavama do kraja stoljeća.