« Život
objavljeno prije 11 godina i 5 mjeseci

Leonardo da Vinci 'dokazao' zašto današnji čovjek pati od pretilosti

Da Vincijev prikaz 'Posljednje večere' jasan je pokazatelj koliko su porcije hrane u prošlosti bile manje od današnjih, smatraju američki istraživači

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (Getty Images)
Više o

hrana

,

pretilost

,

posljednja večera

,

Leonardo da Vinci

,

Grigorij Raspućin

Jedan od najvećih krivaca za modernu pretilost i probleme s kilogramima leži u prostoj činjenici da su se današnje porcije hrane koje konzumiramo drastično povećale u odnosu na one iz davne i ne tako davne prošlosti.

Ali kad je uopće započelo to količinsko povećanje obroka? Na to pitanje odgovor su pokušala dati dvojica američkih istraživača i to na vrlo originalan način - istražili su oblik i veličinu porcija prikazanih na nekima od najpoznatijih umjetničkih remek-djela, počevši od „Posljednje večere" legendarnog Leonarda da Vincija. Rezultati ovoga zanimljivog pothvata objavljeni su u posljednjem izdanju časopisa International Journal of Obesity i ostavljaju malo mjesta sumnjama - u periodu između 1000. i 2000. godine porcije su se jako povećale što je i logično obzirom na poboljšanje standarda, životnih uvjeta i sve veće pristupačnosti hrani do kojih je došlo tijekom proteklog milenija.

Brian Wansink i Craig Wansink krenuli su od pretpostavke da umjetnost, konkretno slikarstvo reflektira stvaran život te da je u tom kontekstu moguće donijeti relevantne zaključke o prehrambenim navikama ljudi iz određenog perioda na temelju specifičnih slikovnih prikaza. "Posljednja večera" jedan je od tih prikaza. Istraživači su, dakle, analizirali kvantitativni aspekt porcija. Prvo se morao riješiti problem koji je ležao u činjenici da su slike korištene u istraživanju bile različitih dimenzija, a time su prikazivale i različite veličine obroka. No to se riješilo uspoređivanjem veličine glava ljudi sa slika s porcijama. Pokazalo se da je obilnost porcija s vremenom samo rasla - a to je uključivalo i tanjure i kruh i količinu na stolu poslužene hrane.

Obzirom da su se već uhvatili gurmanske analize prave posljednje večere, obojica Wansinka zapitala su se kakav je zaista bio menu tom prigodom. Biblijski izvori (Marko, Matej i Luka) tvrde da se radilo samo o vinu i kruhu, ali na kasnijim slikovnim prikazima jasno se vide i druga jela - riba (18 posto slučajeva), janjetina (14 posto), svinjetina (7 posto). U većini slučajeva jela i namirnice se uopće ne mogu identificirati. Osim toga, vino, koje je po liturgijskoj tradiciji sastavni element u čitavoj priči, uopće se ne pojavljuje na većini slika u tom periodu.

Istraživači kažu kako se njihova metodologija može primijeniti i na druga razdoblja kao i na druge medije: „Opis toga kako se hrana predstavljala tijekom vremena i prikazivala na televiziji, na filmu i ostalim društvenim medijima mogao bi nam dati priliku za dublju analizu elementarnih (prehrambenih, op. a.) tendencija u našoj kulturi."

27.05.2010. 15:52:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh