Plastika u moru ubija morske ekosustave

Ovaj nevjerojatno izdržljiv materijal, koji se razgrađuje stotinama, pa čak i tisućama godina, našao je svoj put do najudaljenijih kutaka oceana, od najdubljih točaka Marijanskog rova do najviših vrhova Mount Everesta.

Utjecaj plastike na oceane

Oceani su posebno ranjivi na plastični otpad. Jednom kada plastika uđe u more, nema granica - valovi i oluje mogu je odnijeti do najudaljenijih dijelova oceana, gdje se akumulira u velike nakupine na otvorenom moru ili se ugrađuje u obale i osjetljive obalne ekosustave. S vremenom se plastika raspada na sve manje i manje komade, dok ne postane manja od zrna pijeska, što čini njeno uklanjanje iz oceana gotovo nemogućim.

Procjenjuje se da plastika doprinosi smrti više od 100.000 morskih sisavaca svake godine. Svake godine čak 12,7 milijuna tona plastike završi u oceanima, što predstavlja ogroman problem za morski život.

Utjecaj plastike na morske vrste

Plastika može utjecati na morske vrste na različite načine, od zaplitanja i ozljeda do gutanja i toksične kontaminacije. Veličina plastike je glavni faktor koji određuje kako će ona utjecati na različite vrste.

Makroplastika

Velika plastika, veća od 20 mm, poput ribolovne opreme, plastičnih boca i prstenova za pakiranje pića, može uhvatiti i zaplesti morske sisavce i ribe, sprječavajući ih da pobjegnu, što obično dovodi do izgladnjivanja, ozljeda i ranjivosti na predatore. Odbačene ribarske mreže također mogu ugušiti i oštetiti koraljne grebene, sprječavajući njihov zdrav rast.

Mezoplastika

Manji, ali još uvijek vidljivi komadi plastike, između 5 i 10 mm, poput plastičnih peleta i fragmenata razlomljene veće plastike, mogu plutati na površini vode i biti zamijenjen za hranu od strane morskih ptica i drugih morskih vrsta, što s vremenom dovodi do gušenja, izgladnjivanja i toksične kontaminacije.

Mikroplastika i nanoplastika

Mikroplastika, manja od 5 mm, i nanoplastika, mikroskopske čestice, nevidljivi su golom oku, što ih čini lakim za gutanje od strane morskih životinja. Oni također imaju sposobnost adsorpcije toksina, koji se mogu prenijeti na masna tkiva organizma koji ih proguta. Budući da su mikroplastika i nanoplastika relativno novo otkriće, njihovi dugoročni učinci tek trebaju biti utvrđeni.

Vrste najugroženije morskom plastikom

Kitovi i ostala velika morska fauna

Veliki morski sisavci izuzetno su osjetljivi na zaplitanje u plastiku, posebno u napuštenu ribolovnu opremu. Procjenjuje se da 300.000 kitova, dupina i pliskavica godišnje ugiba zbog zaplitanja u takvu opremu. Velika morska fauna također je osjetljiva na gutanje plastike; 2019. godine jedan kit pronađen je nasukan s 40 kg plastike u želucu, uglavnom plastičnih vrećica.

Morske kornjače

Kornjače često zamijene plastiku za hranu. Plastične vrećice izgledaju slično meduzama, osnovnoj prehrani želvi, a ribarske mreže mogu izgledati kao ukusne alge. Kada kornjače pojedu plastične vrećice, to im može dati osjećaj sitosti, što na kraju dovodi do izgladnjivanja. Nedavna studija otkrila je da svih sedam vrsta morskih kornjača iz Atlantskog i Tihog oceana te Sredozemnog mora ima tragove mikroplastike u crijevima.

Morske ptice

Tisućama godina morske ptice su se hranile s površine oceana, obrušavajući se i skupljajući male ribe i alge. Nije iznenađujuće da morske ptice sada zamjenjuju male komade plastike koji plutaju na površini vode za hranu. Kada se progutaju, ti mali komadi plastike mogu dovesti do gušenja ili izgladnjivanja. Procjenjuje se da plastični otpad uzrokuje smrt više od milijun morskih ptica svake godine.

Ribe i mekušci

Stotine vrsta riba, uključujući mnoge koje ljudi konzumiraju, pronađene su s tragovima mikroplastike u svojim tijelima. U studiji koja je sažela preko 100 istraživačkih radova o ribama i gutanju plastike među 500 vrsta riba, više od dvije trećine je konzumiralo plastiku. Kada mekušci poput dagnji i kamenica filtriraju morsku vodu radi hranjenja, također unose onečišćivače koje je stvorio čovjek, uključujući mikroplastiku.

Put prema održivoj budućnosti

Plastika predstavlja ozbiljnu prijetnju morskom životu, od zaplitanja i ozljeda do gutanja i toksične kontaminacije. Kako bi se zaštitili osjetljivi morski ekosustavi, ključno je smanjiti unos plastike u oceane. Ovo zahtijeva globalnu suradnju i promjene u načinu na koji proizvodimo, koristimo i odlažemo plastiku.

Moramo hitno poduzeti korake za rješavanje ovog rastućeg problema, od smanjenja upotrebe jednokratne plastike do poboljšanja sustava za recikliranje i upravljanje otpadom. Samo kroz kolektivne napore možemo zaštititi oceane i nevjerojatnu raznolikost života koju oni podržavaju. Vrijeme je da zaustavimo val plastičnog onečišćenja prije nego što bude prekasno.