Pad cijena nafte kao jedina svijetla točka

Posljednjih nekoliko mjeseci cijene nafte zabilježile su najnagliji pad od financijske krize 2008. godine te se sada kreću oko 80 dolara za barel. Jerom Socolovsky javlja što to znači za američke potrošače i ekonomiju.

Na glavnoj autocesti koja vodi u glavni grad Washington jedan turist iz Europe toči benzin u svoj iznajmljeni automobil. Felix Braz vjeruje da niža cijena benzina neće trajati:

"Naravno da će ponovno porast zato što potražnja diljem svijeta raste, a rezerve se ne povećavaju. Ne treba biti genijalac da bi se uvidjelo da ćemo jednog dana ostati bez goriva".

Braz je iz Luxembourga gdje je cijena benzina gotovo dvostruko veća zbog poreza. Još jedan kupac na crpki je Ahmed Al-Hellu koji je rođen u Jordanu. On, pak, vjeruje da je benzin u Americi već preskup: "Neki dan razgovarao sam s prijateljem u Kataru gdje galon košta 75 centi dok ovdje u Americi košta gotovo četiri dolara".

Al-Hellu bavi se uvozom robe te kaže da bi mu jeftinije gorivo donijelo olakšanje: "Ne samo za mene. To bi imalo posljedice po čitavu zemlju jer onda se bi se povećala potrošnja, a cijene bi pale".

Cijena barela nafte pala je od travnja za oko 30 dolara. Ekonomisti kažu da je do toga došlo zbog bojazni da će usporena ekonomija umanjiti potražnju za gorivom. Paul Isbell stručnjak je za energiju i klimatske promjene pri jednoj nevladinoj organizaciji u Washingtonu. Smanjenje cijene goriva on pripisuje neizvjesnoj politici Washingtona te nedavnom sniženju boniteta Sjedinjenih Država: Glavni razlog za ovakav trend je osjećaj nevjerice oko onoga što se događa u Sjedinjenim Državama.

No to je, dodaje on, samo posljednji u nizu razloga za iznimnu nestabilnosti cijena nafe. 2008. godine cijena je naglo pala uslijed globalne krize nakon što je porasla na 150 dolara za barel. Tsunami u Japanu i nasilje na Srednjem istoku također su utjecali na cijenu nafte. Isbell ističe da potresi s cijenom nafte najviše pogađaju siromašne te vjeruje da porezni nameti na gorivo, kakvi se prakticiraju u Europi, mogu biti amortizer cjenovnih potresa te sredstvo za ublažavanje klimatskih promjena: "Trebamo prestati s razmišljanjem: visoke cijene nafte su loše, a niske su dobre".

Ukoliko su cijene preniske, kaže on, to bi moglo djelovati kao svojevrsna porezna olakšica za potrošače, ali i ostaviti i ranjivima za rast cijena goriva u budućnosti.