Oslobodite se predrasuda o mastima
Masti daju dvostruko više iskoristive energije nego ugljikohidrati ili bjelančevine
O mastima je toliko toga lošeg napisano i izgovoreno u javnosti da kod velikog broja ljudi samo spominjanje te riječi može izazvati loše raspoloženje.
Masti možete pokušati izgubiti, sakriti i izbjegavati, ali vaše tijelo ih ipak treba. Znate li da masti pomažu kod izolacije naših živčanih stanica, da nas griju, uravnotežuju naše hormone, održavaju kožu i arterije elastičnim, podmazuju zglobove i sastavni su dio svake stanice u našem tijelu?
Ključno pitanje je znati koju vrstu masti naše tijelo treba, koliko ih treba i koja vrsta masti je štetna za nas. Naoružani pravim informacijama, možemo se usredočiti na unošenje više dobrih masti i izbjegavanje loših masti u hrani koju svakodnevno unosimo.
Činjenice o mastima
Zasićene masti - negativciZasićene masti (one koje nalazimo u čvrstom stanju na sobnoj temperaturi) nisu bitne za zdravlje. Njihovo je podrijetlo životinjsko (meso, jaja, sir...). Zasićene masti su teže probavljive i sadrže kolesterol.
• Masti su ‘rezerva energije’ životinja, biljaka i ljudi.
• Idealan odnos masti u tijelu trebao bi biti 19-26 posto težine tijela kod žena i 12-18 posto težine tijela kod muškaraca.
• Postoje dvije različite vrste tjelesne masnoće - smeđa i žuta. Smeđa masnoća je smještena unutar tijela i ‘aktivna’ je, sadrže je mitohondriji koji proizvode toplinu i na taj način troše energiju. Žuta mast se nalazi bliže površini, manje je aktivna i veća je vjerojatnost da će se nagomilavati.
• Prosječan, zdrav unos dobrih masti u prehrani trebao bi biti približno 30-40 g dnevno. Sadržaj masti u hrani koju uzima bogatije, zapadno stanovništvo može biti gotovo četverostruk!
Nezasićene masti - pozitivciNezasićene (tekuće) masti dijele se na mononezasićene, kao što je maslinovo, i polinezasićene, kao što je suncokretovo ulje. Polinezasićene masti dijele se u omega-3 (skuša, haringa, losos, srdele, tuna i laneno ulje) masne kiseline i omega-6 masne kiseline (ulja šafranike, suncokreta i oraha).
• Većina hrane koja sadrži masti kombinira zasićene, mononezasićene i polinezasićene masti u različitim količinama. Primjerice, sadržaj masti u maslacu je 100 posto, od čega je 60 posto zasićenih, 30 posto mononezasićenih i 10 posto polinezasićenih, u usporedbi sa sjemenkama suncokreta, koje sadrže 73 posto masti, od čega je samo 12 posto zasićeno i 21 posto mononezasićeno, a 67 posto ih je polinezasićeno.
• Vrućina, svjetlo i kisik razaraju esencijalne masne kiseline, pa je najbolje ulja čuvati na tamnim mjestima.
• Esencijalne masti moraju se unositi kroz hranu jer ih naš organizam ne može proizvesti. Esencijalne zdrave masti, omega-3 i omega 6, poznate su i kao esencijalne masne kiseline.
• Težina za težinu, masti daju dvostruko više iskoristive energije nego ugljikohidrati ili bjelančevine.
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
Novi komentar