Optužnica u aferi INA-MOL Sanaderu tek nakon odluke o skidanju imuniteta

Bivši premijer Ivo Sanaderdobit će optužnicu u aferi INA-MOL tek nakon što saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo odluči hoće li Sanaderu skinuti zastupnički imunitet i odobriti da ga se, na zahtjev USKOK-a, kazneno goni za navodno primanje 10 milijuna eura mita od mađarske naftne kompanije prenosi Hina. 

Članica Sanaderova odvjetničkog tima Jadranka Sloković izjavila je Hini da će obrana potom uputiti odgovor na optužnicu u kojem će, među ostalim, ustrajati na tvrdnji da za navodno primanje mita nema konkretnih dokaza.

Obrana, naime, tvrdi da se cijeli slučaj temelji isključivo na iskazu vlasnika DIOKI-ja Roberta Ježića koji je, posvjedočivši da je dio mita isplaćen preko njegovih švicarskih tvrtki, želio poboljšati svoj položaj u nizu drugih istraga u kojima ga se tereti za teška kaznena djela.

"Očito je da je Ježić profitirao teretivši Sanadera. Da su njegove tvrdnje istinite, on bi trebao odgovarati kao pomagač, a USKOK u ovom slučaju nije išao u njegov kazneni progon", kazala je Sloković.

No, dodala je da će obrana o svemu što misli da nije utemeljeno u optužnici opširnije progovoriti tek nakon što cijeli tekst optužnice prime i detaljno prouče.

Donese li Sabor danas odluku o skidanju Sanaderovog zastupničkog imuniteta on i njegovi odvjetnici optužnicu bi mogli primiti najvjerojatnije do srijede.

Zakon predviđa da obrana na optužnicu može odgovoriti osam dana nakon primitka, nakon čega se na sudu treba sazvati sjednica optužnog vijeća koje optužnicu može potvrditi, odbaciti ili je vratiti USKOK-u na doradu.

Pomanjkanje dokaza jedan je od prigovora obrane i na prvu optužnicu protiv Sanadera u kojoj ga se tereti za ratno profiterstvo jer je u vrijeme ratne opasnosti navodno primio proviziju od kredita koji je austrijska Hypo banka odobrila Hrvatskoj.

U odgovoru na tu optužnicu obrana je ustvrdila da USKOK nije ponudio nikakve dokaze da je baš Sanader primio protuvrijednost od 3,6 milijuna kuna, s obzirom da je u posao dogovaranja kredita bilo uključeno više ljudi. Pregovore o kreditu Sanader nije započeo, ali ni okončao i sve je, smatra obrana, radio po nalogu svog tadašnjeg šefa, ministra vanjskih poslova, Mate Granića. Obrana, osim toga, smatra i da se ne radi o ratnom profiterstvu, jer je taj kredit bio povoljniji nego drugi koje je Hrvatska mogla podići pa banka nije ni imala interesa isplatiti proviziju nakon što je dala povoljan kredit.

U posljednoj optužnici Sanader se tereti da je kao premijer primio mito kako bi MOL-u omogućio "prevladavajući utjecaj" u Ini. Sanader je, tvrde u USKOK-u, trebao dogovoriti i izdvajanje "gubitaškog dijela" plinskog poslovanja i njegovo prepuštanje Hrvatskoj.

Iako USKOK nije naveo njegov identitet visokopozicionirana osoba s kojom je Sanader navodno dogovorio primanje mita je predsjednik uprave MOL-a Zsolt Hernadi. Hrvatsko državno odvjetništvo njegov je slučaj prepustilo Mađarskoj nakon što tužiteljstvo te zemlje nije udovoljilo hrvatskom zahtjevu da Hernadija ispitaju.

Nedugo prije podizanja optužnice USKOK je u ovom slučaju odustao od kaznenog progona bivšeg potpredsjednika vlade Damira Polančeca, jer u istrazi, navodno, nije pronašao dokaze da bi Polančec pomogao Sanaderu.