Optužnica za ratno profiterstvo protiv Sanadera 30. rujna pred sudom

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda razmatrat će 30. rujna prvu optužnicu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera u kojoj se on tereti za ratno profiterstvo jer je u vrijeme ratne opasnosti navodno primio proviziju od kredita koji je austrijska Hypo banka odobrila Hrvatskoj.

Tročlanim vijećem predsjedat će sutkinja Tanja Pavelin Borzić, a ročište je zakazano za petak u 13 sati, doznaje se na sudu.

Optužno vijeće optužnicu može prihvatiti, odbaciti ili vratiti USKOK-u na doradu, a ukoliko bude prihvaćena na sudu se dogovara tzv. pripremno ročište pred novim vijećem koje treba odrediti početak suđenja te dokaze i svjedoke koji će se ispitati na glavnoj raspravi.

Sjednica optužnog vijeća zakazana je danas nakon što je svoj rad na spisu dovršio sudac istrage Ratko Šćekić koji je nadgledao zakonitost istrage i potom provjerio valjanost USKOK-ovih dokaza kojima su potkrijepili optužnicu.

Prije nego što je sudac istrage dovršio svoj dio posla na optužnicu je svoj odgovor poslala i Sanaderova obrana, koja je ustvrdila da USKOK nije ponudio nikakve dokaze da je baš Sanader primio protuvrijednost od 3,6 milijuna kuna, s obzirom da je u posao dogovaranja kredita bilo uključeno više ljudi.

Pregovore o kreditu Sanader nije započeo, ali ni okončao i sve je, smatra obrana, radio po nalogu svog tadašnjeg šefa, ministra vanjskih poslova, Mate Granića. Obrana, osim toga, smatra i da se ne radi o ratnom profiterstvu, jer je taj kredit bio povoljniji nego drugi koje je Hrvatska mogla podići pa banka nije ni imala interesa isplatiti proviziju nakon što je dala povoljan kredit, izjavila je Hini članica Sanaderova odvjetničkog tima Jadranka Sloković.

Ova optužnica prva je u kojoj se nedjelo zlouporabe položaja i ovlasti povezuje sa Zakonom o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva pretvorbe i privatizacije, što je kao pravno načelo godinu ranije uneseno i u hrvatski Ustav.

Sanader je krajem srpnja pred uskokovim istražiteljima u zatvoru u Remetincu odbacio tvrdnju da je od austrijske banke uzeo proviziju, ali je odbio odgovarati na pitanja.

Istraga u ovom slučaju pokrenuta je početkom ožujka, nakon što je austrijsko državno odvjetništvo u Klagenfurtu, na zahtjev hrvatskog državnog odvjetništva predalo iz Hypo banke izuzetu dokumentaciju povezanu s mogućim zlouporabama. Sumnja se da je Sanader proviziju dogovarao s Wolfgangom Kultererom i Guenterom Striedingerom, bivšim čelnicima banke koji su se našli pod istragom austrijskih tijela kaznenog progona.

Nakon ove optužnice biši premijer optužen je i za primanje 10 milijuna eura mita od mađarske naftne kompanije MOL kojoj je za protuuslugu navodno omogućio preuzimanje većinskog upravljačkog paketa u Ini.